Berekin
| Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!. |
| Libar besida | |
|---|---|
| Berekin | |
| imenica muškoga roda | |
_(11715864593).jpg) | |
| Kip Het Lieverdje u Amsterdamu, stilizirani prikaz nestašna i vragolasta dječaka. Lik dobro ilustrira blago šaljivo značenje riječi berekin. | |
| Fotografija: Dennis G. Jarvis; Wikimedia Commons; CC BY-SA 2.0 | |
| Hrvatski | nestaško, vragolan, mangup, huncut, lukavac, obješenjak |
| Izgovor |
|
| Objašnjenje | Berekin je regionalni naziv za nestašna, vragolasta, domišljata ili lukava dječaka odnosno muškarca. Riječ najčešće ima šaljiv, prisno-pokudan ili odmilja obojen smisao. Ne označava nužno zlu ili opasnu osobu, nego nekoga tko čini sitne nepodopštine, smišlja šale, podvale ili se ponaša razigrano i nestašno. |
| Definicija | Imenica muškoga roda kojom se u dalmatinskim i drugim primorskim govorima označava nestaško, vragolan, mangup, huncut, obješenjak ili lukavac, osobito dječak ili mlađi muškarac sklon šalama i sitnim nepodopštinama. |
| Napomena | Značenje riječi ovisi o tonu, odnosu među govornicima i kontekstu. Može biti odmilja i izražavati simpatiju prema živahnoj ili duhovitoj osobi, ali može imati i prijekoran smisao kada se odnosi na varanje, podvale ili nepoželjno ponašanje. |
| Značenja |
|
| Napomene |
|
| Primjeri |
|
| Sinonimi |
|
| Antonimi |
|
| Etimologija | Riječ je romanskoga podrijetla. Hrvatski jezični portal povezuje je s talijanskom riječju birichino, koja označava nestašna dječaka, mangupa ili vragolana. U dalmatinskim govorima prilagođena je mjesnom glasovnom i naglasnom sustavu te je razvila oblike berekin, berèkīn i berekîn. |
| Srodne riječi | |
| Frazeologija |
|
| Sintagma |
|
| Video | |
_(11715864593).jpg){kind=link}
Berekin je regionalna imenica muškoga roda kojom se u dalmatinskim i drugim primorskim govorima označava nestašan dječak, vragolan, mangup, huncut, obješenjak ili lukavac.[1] Riječ je potvrđena u splitskom, kaštelanskom i trogirskom govoru, s manjim razlikama u naglasku i širini značenja.[2][3][4]
Riječ često ima prisno, šaljivo ili blago prijekorno značenje. Berekin ne mora biti zlonamjerna osoba: može označavati živahna, domišljata i duhovita nestaška čije nepodopštine izazivaju smijeh ili simpatiju. U drukčijem kontekstu ista riječ može naglasiti lukavost, podvalu ili nepoželjno ponašanje.
Značenja
Nestaško i vragolan
Osnovno značenje riječi berekin odnosi se na živahnu, nemirnu ili nestašnu osobu, osobito dječaka ili mlađega muškarca. Hrvatski jezični portal opisuje riječ kao regionalni i hipokoristični naziv za nestašna dječaka, derana, obješenjaka ili vragolana.[1]
Takva osoba čini sitne nepodopštine, zadirkuje druge, iskušava granice dopuštenoga ili se ponaša razigrano i neobuzdano. Kada se riječ izgovara odmilja, ona može izražavati simpatiju prema djetetovoj živahnosti i dovitljivosti.
Huncut i mangup
U trogirskom i kaštelanskom govoru berekin je potvrđen i kao huncut.[4][3] U splitskom se govoru povezuje s vragolanom i mangupom.[2]
U ovom značenju riječ može opisivati osobu koja je smiona, drska, domišljata ili sklona šalama i podvalama. Značenje nije uvijek strogo negativno: mangupsko ili huncutsko ponašanje može se promatrati s prijekorom, ali i s naklonošću.
Lukavac
Trogirski i kaštelanski izvori navode i značenje lukavca.[4][3] Berekin tada označava osobu koja se snalazi pomoću dosjetljivosti, lukavstva, pretvaranja ili podvale.
Razlika između domišljatosti i nepoštenja ovisi o kontekstu. U šaljivu razgovoru lukavost berekina može biti predstavljena kao spretnost i inteligencija, dok u prijekornom kontekstu može označavati varanje ili iskorištavanje drugih.
Šaljivac i obješenjak
Berekin može biti i šaljivac: osoba koja zabavlja društvo, zadirkuje druge ili stalno smišlja nove šale. U tom se smislu približava značenjima obješenjaka i vragolana.
Riječ se često pojavljuje u govoru starijih prema djeci i mlađim osobama. Izraz mali berekin može istodobno sadržavati prijekor zbog nestašluka i naklonost prema djetetu.
Potvrđena uporaba po područjima
Split
U djelu Spliske riči Dunje Jutronić riječ berekin navodi se među splitskim izrazima za vragolana i mangupa.[2]
U istom su značenjskom krugu navedene i riječi fakin, mucigot i uncut. To pokazuje da splitski govor raspolaže s više naziva za nestašnu, mangupsku ili vragolastu osobu.
Kaštela
U djelu Beside kaštelanske Radojke Baldić-Dugum zabilježen je oblik berèkīn u značenjima nestaška, huncuta i lukavca.[3]
Isti izvor potvrđuje i više izvedenica:
- berekinada – nestašluk, huncutarija ili psina
- berekinanje – činjenje nestašluka, podvala ili huncutarija
- berekinast – nestašan, lukav ili šaljiv
- berekinat se – činiti nestašluke, šaliti se ili nekome podvaljivati
- berekinavanje – isto što i berekinanje
Bogata porodica izvedenica pokazuje da riječ nije bila samo povremeni naziv za osobu, nego aktivan dio kaštelanskoga govora.
Trogir
U Rječniku i gramatici trogirskoga cakavskoga govora Duška Geića zabilježen je oblik berekîn u značenjima nestaška, huncuta i lukavca.[4]
Isti izvor bilježi:
- berekîna – ženski oblik za huncuticu ili lukavicu
- berekinâda – nestašluk, psina, huncutarija ili lukavstvo
Trogirski primjeri potvrđuju da se riječ mogla odnositi na osobu, njezino ponašanje i pojedinačni nestašni ili lukavi čin.
Izvedenice
Od osnove berekin razvijen je niz imenica, pridjeva i glagola.
Berekina
Berekina je ženski oblik kojim se označava nestašna, huncutska ili lukava žena odnosno djevojka.[4]
U suvremenom govoru oblik je rjeđi od muškoga oblika berekin, koji se ponekad može rabiti i šire, neovisno o strogoj gramatičkoj raspodjeli.
Berekinada
Berekinada označava nestašluk, huncutariju, podvalu, psinu ili lukav čin.[3][4]
Može označavati pojedinačnu šalu ili nepodopštinu, ali i složeniju smicalicu kojom se nekoga zadirkuje ili nasamaruje.
Berekinanje i berekinavanje
Berekinanje je činjenje nestašluka, šala, podvala ili psina. Kaštelanski izvor navodi i oblik berekinavanje kao istoznačnicu.[3]
Berekinast
Pridjev berekinast označava osobu ili ponašanje koje je nestašno, lukavo, vragolasto ili šaljivo.[3]
Berekinat se
Glagol berekinat se znači činiti nestašluke, šaliti se ili podvaljivati drugome.[3]
Naglasak i gramatička obilježja
U izvorima su potvrđeni različiti naglasni oblici:
Razlike u naglasku odražavaju posebnosti mjesnih govora. Ne treba ih svoditi na jedan jedini oblik za cijelu Dalmaciju.
Riječ je imenica muškoga roda. Hrvatski jezični portal navodi sljedeće standardizirane padežne oblike:[1]
- nominativ jednine: berekin
- genitiv jednine: berekina
- dativ jednine: berekinu
- akuzativ jednine: berekina
- vokativ jednine: berekine
- lokativ jednine: berekinu
- instrumental jednine: berekinom
- nominativ množine: berekini
- genitiv množine: berekina
- dativ, lokativ i instrumental množine: berekinima
Mjesni padežni oblici i njihovi naglasci mogu se razlikovati od standardiziranoga prikaza.
Etimologija
Riječ je talijanskoga podrijetla. Hrvatski jezični portal izvodi je iz talijanske riječi birichino, koja označava nestašna dječaka, mangupa ili vragolana.[1]
Tijekom prilagodbe dalmatinskim govorima promijenjen je glasovni oblik riječi, a njezino je osnovno značenje zadržano i prošireno. Od imenice berekin razvijen je niz domaćih izvedenica kao što su berekinada, berekinast i berekinat se.
Berekin u popularnoj kulturi
Naslov „Berekin” nosi pjesma koju izvode Tomislav Ivčić, Vedran Ivčić i Đani Maršan.[5]
Pjesma je primjer uporabe riječi u dalmatinskoj popularnoj glazbi. Sam naslov priziva prepoznatljiv lik nestašna, slobodna i vragolasta čovjeka. Dvije dostavljene skraćene YouTube poveznice imaju isti identifikator videozapisa i vode na isti sadržaj, pa se u članku navodi samo jedna poveznica.
{{#ev:youtube|N_RpioU-FYg|560|center|Tomislav Ivčić, Vedran Ivčić i Đani Maršan – Berekin}}
Primjeri uporabe
- Mali je pravi berekin, ne može stat miran ni pet minuti.
- Ne viruj mu sve šta govori, znaš da je berekin.
- Cilo misto zna njegove berekinade.
- Nije zao, samo je veliki berekin.
- Opet se berekina i smišlja kako će nas nasamarit.
- Ka dite bija je nestašan berekin, ali su ga svi volili.
Navedene rečenice ilustriraju moguću uporabu riječi. Nisu doslovni prijepisi primjera iz tiskanih rječnika.
Vidi još
- Nestaško
- Vragolan
- Mangup
- Huncut
- Lukavac
- Obješenjak
- Fakin
- Mucigot
- Uncut
- Berekina
- Berekinada
- Berekinanje
- Berekinast
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „berèkīn”, Hrvatski jezični portal, Znanje i Srce, pristupljeno 14. srpnja 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Dunja Jutronić, Spliske riči: rječnik: hrvatski standardni jezik – splitski govor, Matica hrvatska, Ogranak Split, Split, 2018., natuknice uz standardnohrvatske pojmove „vragolan, mangup”, ISBN 978-953-7797-42-3.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Radojka Baldić-Dugum, Beside kaštelanske, Bijaći – Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela i Muzej grada Kaštela, Kaštela, 2006., natuknice „berèkīn”, „berekināda”, „berekinānje”, „berekinast” i „berekinat se”, ISBN 953-99599-1-8.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 Duško Geić, Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora, Književni krug Split i Združeni artisti Trogir, Split–Trogir, 2015., natuknice „berekîn”, „berekîna” i „berekinâda”, ISBN 978-953-163-411-3.
- ↑ Tomislav Ivčić, Vedran Ivčić i Đani Maršan – „Berekin”, službeni tekstualni video na YouTubeu, pristupljeno 14. srpnja 2026.