Obješenjak

Hrvatsko-dalmatinski rječnik
Obješenjak
imenica muškoga roda
Kip Het Lieverdje u Amsterdamu, stilizirani prikaz nestašna i vragolasta dječaka; ilustracija značenjskoga područja riječi berekin
Fotografija: Dennis G. Jarvis; Wikimedia Commons; CC BY-SA 2.0
Dalmatinski	berekin
Objašnjenje	Obješenjak je prisno-pokudan naziv za nestašnu ili neobuzdanu osobu. Značenjski odgovara jednom od područja dalmatinske riječi berekin.
Definicija	Nestašna, neobuzdana ili vragolasta osoba, osobito dječak ili mladić; dalmatinski berekin.
Napomena	Dalmatinski berekin ima šire značenjsko područje: može označavati nestaška, vragolana, mangupa, huncuta, lukavca, obješenjaka ili šaljivca, ovisno o govoru, tonu i kontekstu.
Značenja	Obješenjak. Nestašan ili neobuzdan dječak odnosno mladić. Berekin. Dalmatinski naziv s bliskim značenjem nestaška i vragolana.
Napomene	Hrvatski jezični portal opisuje berekin i kao regionalni naziv za derana, obješenjaka ili vragolana. Riječ se često rabi prisno i šaljivo.
Napomene	U splitskom, kaštelanskom i trogirskom govoru riječ berekin potvrđena je s manjim razlikama u naglasku i širini značenja.
Primjeri	Mali je pravi obješenjak. U dalmatinskom govoru takav dječak može biti berekin.
Sinonimi	nestaško; vragolan; deran
Antonimi	mirno dijete; poslušnik
Etimologija	Za dalmatinsku riječ berekin Hrvatski jezični portal navodi talijansko podrijetlo od riječi birichino. U dalmatinskim govorima razvijeni su mjesni naglasni oblici i brojne izvedenice.
Srodne riječi	berekin; nestaško; vragolan; šaljivac
Sintagma	mali obješenjak; pravi obješenjak
Izvori	Hrvatski jezični portal, natuknica berèkīn. Jutronić, Dunja. Spliske riči: rječnik: hrvatski standardni jezik – splitski govor. Matica hrvatska, Ogranak Split, Split, 2018. ISBN 978-953-7797-42-3. Baldić-Dugum, Radojka. Beside kaštelanske. Bijaći – Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela; Muzej grada Kaštela, Kaštela, 2006. ISBN 953-99599-1-8. Geić, Duško. Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora. Književni krug Split; Združeni artisti Trogir, Split–Trogir, 2015. ISBN 978-953-163-411-3. Wikimedia Commons – slikovni materijal.