Str 078 Ribarenje

Ribarenje

Djelo	Krapna više nema
Autor	Tome Curavić
Stranice	78–79
Glavna tema	tradicijsko ribarstvo na Krapnju
Povezane teme	ribarske mreže, ribolovne tehnike, ribarske družine, prodaja ribe, lokalna terminologija
Područje	Krapanj, Morinje, Šibenski kanal i okolno Jadransko more
Jezik	krapljanski govor
Godina izdanja	2018.

Ribarenje je poglavlje iz memoarske knjige Krapna više nema autora Tome Curavića. U njemu autor opisuje tradicijsko ribarstvo na Krapnju, riblje vrste u okolnome moru, mreže i druge ribolovne alate, organizaciju ribarskih družina, prodaju ulova te podjelu zarade među sudionicima ribolova.

Poglavlje donosi lokalne nazive za vrste riba, mreže, plovila, dijelove ribarske opreme i postupke pri lovu. Opisani su ribolov šabakunima, tratama, migavicama, plivaricama, poponama, vršama, parangalima, tunjama, feralom i ostima. Autor se pritom oslanja na vlastita sjećanja iz djetinjstva i na poznavanje ribarskoga života u Krapnju i okolici.

Budući da je riječ o memoarskom tekstu, podatke o količinama ulova, pojedinim osobama i lokalnim običajima treba razumjeti kao autorovo osobno svjedočanstvo.

Sažetak poglavlja

Poglavlje opisuje:

• riblje vrste koje su se lovile u okolici Krapnja;
• krapanjske ribarske obitelji i družine;
• šabakune, trate, migavice, plivarice, gavunare, popone i druge mreže;
• lov velike plave ribe;
• izvlačenje trate s kopna;
• ribolov u Morinju i oko Krbela;
• prodaju ribe po Krapnju;
• ulogu djece kao glasnika pri prodaji ulova;
• podjelu ulova i zarade među članovima ribarske družine;
• dogovaranje ribolovnih položaja s ribarima iz drugih mjesta;
• lov feralom, ostima, vršama, parangalima i tunjama.

Izvorni tekst

Riblje vrste u okolici Krapnja

Oko Krapna je more bilo bogato ribon. Ja san ka dite odija po mulima, po Malomu i Velikomu portu. Naručito u Velikomu portu i iza krune bilo je puno ošat, crnjulov, ciplov, sapi, dutov, ovratov, popov, sparov, potak.

Ciplić Klementov, od mene stariji četiri-pet godin, bija je veliki meštar za uvatiti velike ljoge u portu. Nadija bi tista na udicu i uvik se drža miran dalje od ruba rive da ne straši ribu.

Ribari, mreže i ribolovni alati

U Krapnu je živilo puno svita, pa je bilo i puno ribarov: Alini, četiri brata Vulina, Kešićevi, tri brata Šoldova, Lojini, braća Likini, Šime Pršutov i još ih je bilo.

Sve vrste mriž su oni imali:

• šabakune za palamide, tunje i gofe, koje bi se zapasalo s dva broda, na svakomu po osan-devet ljudi;
• trate ili migavice za gavune, trilje, lignje i bugve;
• plivarice pod sviću za manju plavu ribu ka srdele, lokarde ili skuše, srune i lancarde, krapljanski naziv za skuše;
• kukulj, kojin se potezalo noćon i uvatilo bi se gavunov i melaja;
• buzgavice ili gavunare za gavune, ciple i sape;
• popone za ciple;
• ludar za tirati oboritu ribu s dna prema plićemu moru, di bi ih se traton zapasalo.

Lov velike plave ribe

Velika plava riba bi došla pod Zagonac ili Prigradu, vidilo bi se di bara, ribari bi je pratili, brzo bi skočili u levute i zapasali gofe, palamide ili tunje.

Svaki gospodar broda i mriž ima je svoju družinu. Koji bi prvi vidija ribu i doša blizu nje, ima je pravo vatati. Uvatili bi po više ton plave ribe.

Ribolov tratama

Kad smo se mi vratili iz Šušaka u Maratušu, u lito 1955., još se tratami lovilo na pošti na Serima, di je danas Josinina i druge kuće.

Po tri do četiri čovika sa svake strane potezali bi uzu, svoj krok koji je bija vezan oko pasa i na kraju je ima uzalj zamotali bi oko uze, stisnili bi krok uz uzu rukon da ne puze i vukli tratu sve bliže kraju.

Cilo vrime bi se obe strane, grupe, pomalo približavale jedna drugoj i tako se mriža zatvarala, da zapasana riba ne uteče.

Znalo bi se tući s kumbacon ili pobukon po površini mora, prije šumavanja, i tako se ribu tiralo u sak ili bi inčitala u mrižu.

Trate su bile duge oko dvi uze, oko 140 metri.

Kumbac se koristija više kad se lovilo poponami. Tako je Žire zna zapasati ciple ili sape isprid našega mula pa bi ih kumbacon tira i riba bi zapela za mrižu.

Cipli, odnosno skočac, pametna su riba, pa bi često skakali priko mriže i uticali. Oborita riba, ovrat ili zubac, pritajila bi se uz škanj i tribalo je tražiti i ubiti ostima.

Kaštelanski ribari u Morinju

Često se moglo viditi Kaštelane kako s dva-tri kaića, s poponami na provi i na dva vesla, sideći vozu, izlazu iz Morinj i bacu mriže na siku između Krapna i Krbel.

Tute i u Morinjami lovili su najviše ciple. Ti kaići su imali ravno dno jer su Kaštelani šnjiman lovili u vrhu Morinj, di je more plitko.

Oni nisu sidrili kaiće niti su imali mule ka Krapljani, nego bi ih vezali provon na glavu mula, a iza krme bi zabili deblji šćap u muljevito dno i zavezali kaić za nj.

Njinjovi kaići nisu imali sohe za vesla, nego je veslo bilo povezano sa škeramon, gužvon ili štropon, koji je bija napravljen od kurca od vola. Žilavi materijal.

Kaštelani su kaiće sami radili, nisu bili lipi i nisu se mogli mȉriti s krapljanskin gajetami i kaićima, koje su gradili izučeni kalafati.

Prodaja ulovljene ribe

Ulovljenu ribu bi se prodavalo na portu ili u ribarovu dvoru ili isprid kuće.

Vlasnik mriže bi zva nekoga od dicev, koji su se uvik motali po portu i mulima, i reka bi mu da ige banzati po selu da u njega ima kupiti ribe.

Tribalo je banzati koje ribe, u koga i cinu, pošto. Tako bi taj herold iša po cilomu Krapnu i svako toliko bi vika:

„Aala, srdel u Nike Alina po dinar i po!”

ili:

„Aala, lancarad u Frane Šoldova po dva dinara!”

I tako vaik kad bi se uvatilo ribe.

Toga glasnika bi se platilo s muniton i melajon. Dikod i kojon manjon ljogon.

Kupljenu bi se ribu stavilo u karteja, siknicu, dikod i u šporki šudarić.

Podjela ulova i zarade

Drugare iz ribarske družine platija bi u novcu od prodane ribe, ali bi oni skupili i nešto ribe za se, to je bija kanjuš.

Kad bi se šumavalo, ostalo bi ribe na bandi ili škafu koja se razlikovala od ulovljene mase i nije bila za prodati.

Kad bi se ribarski levut poslin ulova i prodaje napustija, mi bi dica ušli u brod i tražili ispod pajoli ribu koja bi tamo pala i ostala u santinami, kad bi ulov bija obilat.

Ribolovna područja i suradnja ribara

Krapljanski su ribari bili jaki, pa su s Dolačanima i Mandalinjanima kockon izvlačili di će koji od njih i na kojoj pošti loviti ribu.

Kad bi se u šibenskomu konalu pojavilo puno velike plave ribe, Krapljani bi skupa s Dolačanima i Mandalinjanima lovili i dilili ribu.

Drugi načini ribolova

Nisu Krapljani lovili ribu samo mrižami:

• lovilo se pod sviću feralon i ostima, sa svićaron i jednin ili dva čovika na veslima;
• držale su se vrše, okrugle i na srce;
• bilo je puno parangalov;
• lovilo se tunjama.

Često se izjutra moglo viditi nekoga ribara kako se, sâm u brodi, stojeći na provi na noge, pomalo paraje i išće more.

Ako bi malo lanbikalo, bilo bave, zamurčija bi da bolje vidi dno.

Ribarske tehnike i pojmovi

Pojam	Opis u poglavlju
Šabakun	Velika mreža za lov palamida, tuna i gofova, kojom se lovilo s dva broda i većom ribarskom družinom.
Trata ili migavica	Mreža potezača za lov gavuna, trilja, lignji i bugava.
Plivarica	Mreža kojom se pod svjetlom lovila manja plava riba, poput srdela, lokardi i skuša.
Kukulj	Mreža koja se potezala noću, ponajprije za lov gavuna i melaja.
Buzgavica ili gavunara	Mreža za gavune, ciple i sape.
Popona	Mreža za ciple i drugu ribu koja bi se zaplela u oka mreže.
Ludar	Sredstvo kojim se oborita riba tjerala s dna prema plićemu moru.
Kumbac ili pobuka	Predmet kojim se udaralo po površini mora kako bi se riba tjerala prema mreži.
Feralo	Svjetiljka koja se koristila pri noćnom ribolovu.
Osti	Višezubi ribolovni alat za probadanje ribe.
Vrša	Košarasta ribolovna naprava, okrugla ili srcolika oblika.
Parangal	Ribolovni alat s većim brojem udica raspoređenih na dugoj struni.
Tunja	Ribolovni konop s udicom.
Krok	Pojas ili pomagalo vezano oko ribareva pasa pri izvlačenju trate.
Kanjuš	Dio ribe koji su članovi ribarske družine uzimali za vlastite potrebe.
Banzati	Glasno po selu objavljivati prodaju ulovljene ribe.

Jezik poglavlja

Poglavlje je napisano krapljanskim govorom. U tekstu se pojavljuju brojni lokalni nazivi za riblje vrste, mreže, ribolovne postupke, plovila i dijelove opreme.

Za objašnjenja riječi upotrijebljenih u poglavlju vidi:

• Rječnik krapljanskih i inih riječi.

Vidi još

• Krapna više nema
• Krapanj
• Spugari
• Krapan – insula felix?
• Svakidašnji život
• Rječnik krapljanskih i inih riječi
• Ribarstvo
• Ribolov
• Ribarska mreža
• Gajeta
• Leut
• Jadransko more
• Šibenski kanal
• Morinje
• Brodarica
• Šibenik

Navigacija

← Spugari

↑ Krapna više nema

Selidba →