Jasmin Novaković
| Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!. |
 Jasmin Novaković | |
| Osnovni podaci | |
|---|---|
| Rođenje | 31. prosinca 1959. |
| Mjesto rođenja | Split |
| Djelovanje | |
| Zanimanje | pomorski strojar |
| Struka | pomorstvo |
| Djelovanje | pokretač, administrator i urednik Dalmapedije |
| Poznat po | pokretanju i razvoju Dalmapedije |
| Povezanost s Dalmacijom | |
| Povezano s Dalmacijom | rođen u Splitu, odrastao u Kaštelima; pokretač Dalmapedije |
Jasmin Novaković (Split, 31. prosinca 1959.) hrvatski je pomorski strojar, pokretač, administrator i urednik Dalmapedije, digitalne enciklopedije posvećene dalmatinskom jeziku, kulturi, povijesti i baštini. Bavi se prikupljanjem, digitalizacijom i dokumentiranjem jezične, kulturne i obiteljske građe povezane s Dalmacijom.
Životopis
Rođen je 31. prosinca 1959. u Splitu, a odrastao je u Kaštelima.
Pohađao je Pomorsku školu u Splitu, Brodostrojarski odjel, koju je završio 1978. godine. Zvanje pomorskog strojara stekao je 1983. godine polaganjem stručnog ispita u Lučkoj kapetaniji Split.
Tijekom radnog vijeka radio je u pomorstvu i privatnom sektoru. Nakon završetka profesionalnog radnog vijeka posvetio se uređivanju i razvoju Dalmapedije te prikupljanju i digitalnom dokumentiranju građe povezane s dalmatinskom jezičnom, kulturnom i povijesnom baštinom.
Dalmapedija
Godine 2018. registrirao je domenu Dalmapedije i započeo razvoj projekta potaknut željom da se sačuva dio dalmatinske jezične baštine koji postupno nestaje iz svakodnevnog govora.
Početna zamisao bila je na jednom mjestu prikupljati dalmatinske riječi i izraze, njihova značenja i različite mjesne oblike te ih sačuvati od zaborava, osobito kada još žive u govoru i sjećanju starijih naraštaja, ali nisu dovoljno zabilježeni u postojećim rječnicima i drugim pisanim izvorima.
Dalmapedija je razvijena na platformi MediaWiki, po načelu otvorenoga wiki-sustava organiziranja i povezivanja znanja. Od početka je zamišljena kao zajednički prostor u kojem ljudi iz različitih dijelova Dalmacije mogu zabilježiti riječi, izraze, lokalne posebnosti, znanja, sjećanja i drugu građu svojega kraja.
Razvojem projekta pokazalo se da jezik često nije moguće sačuvati odvojeno od svijeta kojemu pripada. Uz nazive predmeta pojavila se potreba za dokumentiranjem samih predmeta, uz nazive starih zanimanja načina na koje su se ti poslovi obavljali, a uz riječi povezane s morem, poljem, kućom i svakodnevnim životom pojavile su se fotografije, dokumenti, običaji, postupci i sjećanja ljudi koji ih još poznaju.
Zbog toga je Dalmapedija postupno prerasla početnu zamisao jezične zbirke i proširila se na dokumentiranje materijalne i nematerijalne kulturne i povijesne baštine Dalmacije. Njezin sadržaj obuhvaća dalmatinski jezik i mjesne govore, tradicijske predmete i zanimanja, običaje, pomorstvo, brodogradnju, ribarstvo, poljoprivredu, graditeljstvo, gastronomiju, umjetnost, obiteljsku i lokalnu povijest te druge sastavnice života i baštine dalmatinskoga prostora.
Jedno od temeljnih načela projekta jest da vrijedna povijesna i kulturna građa ne postoji samo u ustanovama i objavljenim djelima nego i u privatnim zbirkama, obiteljskim arhivima, fotografijama, predmetima te u znanju i neposrednim svjedočanstvima ljudi.
Jedan od glavnih ciljeva Dalmapedije ostao je sačuvati riječi, nazive, predmete, znanja, postupke i sjećanja koja bi nestankom posljednjih ljudi koji ih poznaju mogla nestati i iz živoga pamćenja.
Dokumentiranje dalmatinske baštine
U radu na Dalmapediji Novaković se bavi prikupljanjem, opisivanjem, fotografiranjem i digitalizacijom različitih oblika građe povezane s Dalmacijom.
Posebna se pozornost posvećuje građi koja se nalazi u privatnom vlasništvu i zbog toga često nije obuhvaćena institucionalnim zbirkama: starim fotografijama i dokumentima, uporabnim predmetima, obiteljskim zbirkama, lokalnim nazivima, načinima rada i izrade te osobnim svjedočanstvima ljudi koji su bili neposredni sudionici ili svjedoci pojedinih događaja i oblika svakodnevnog života.
Takva se građa na Dalmapediji nastoji dokumentirati uz jasno razlikovanje sačuvanoga materijalnog izvora, neposrednog svjedočanstva, obiteljske predaje i objavljenih pisanih izvora.
Privatna zbirka obitelji Novaković
Jasmin Novaković čuva i digitalizira Privatnu zbirku obitelji Novaković, koja obuhvaća obiteljsku dokumentaciju, fotografije, tiskanu građu i druge sačuvane predmete povezane s obiteljskom i lokalnom poviješću.
Poseban dio zbirke čine katoličke božićne i uskrsne čestitke obitelji Novaković, koje su njegovi roditelji Jelica (Jelka) Novaković i Milan Novaković proizvodili u Kaštel Gomilici tijekom 1960-ih i početkom 1970-ih godina.
Uz približno dvadeset do trideset sačuvanih čestitki očuvana je i skupina metalnih tiskarskih matrica povezanih s njihovom proizvodnjom, kao i dio izvornih omota i tiskanih papira u kojima su matrice desetljećima bile pohranjene.
Prema njegovu neposrednom svjedočanstvu, približno 1972. godine, dok je još bio dijete, dio čestitki spasio je iz hrpe koju je njegov otac Milan Novaković namijenio spaljivanju. Izdvojene čestitke sakrio je u obližnjem grmlju, a potom ih prenio u obiteljsku šupu. Na taj je način sačuvan dio danas poznate zbirke.
U istoj šupi ostala je i vreća s tiskarskim matricama koje je Milan Novaković ondje pohranio. Matrice su desetljećima ostale zapakirane približno onako kako ih je ostavio, a Jasmin Novaković otvorio je sačuvane pakete radi sustavnog fotografiranja i dokumentiranja tek 2026. godine.
Digitalizacijom čestitki, fotografiranjem matrica i bilježenjem svjedočanstava nastoji se sačuvati i dokumentirati cjelina građe te rekonstruirati povijest njezina nastanka, proizvodnje i očuvanja.
Pristup izvorima i usmenim svjedočanstvima
U radu na Dalmapediji Novaković primjenjuje pristup prema kojem se povijesna i kulturna građa dokumentira prema naravi izvora iz kojega pojedini podatak potječe.
Materijalni predmeti, dokumenti i fotografije bilježe se kao neposredno sačuvana građa. Iskazi osoba koje su sudjelovale u događajima ili postupcima bilježe se kao neposredna svjedočanstva, dok se prenesena obiteljska i lokalna sjećanja razlikuju od osobnog svjedočenja. Objavljeni izvori koriste se za dopunu, usporedbu i smještanje lokalne građe u širi povijesni i kulturni kontekst.
Takav pristup osobito je važan pri dokumentiranju lokalne i obiteljske povijesti, tradicijskih znanja i svakodnevnog života, gdje pisana dokumentacija često nije nastala, nije sustavno čuvana ili je tijekom vremena izgubljena i uništena.