Katoličke čestitke obitelji Novaković
| Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!. |
 Katolička božićna čestitka obitelji Novaković s hrvatskom trobojnicom i maslinovom grančicom | |
| Osnovni podaci | |
|---|---|
| Vrsta | obiteljska proizvodnja katoličkih čestitki |
| Položaj | |
| Razdoblje | oko 1963./1964. – početak 1970-ih |
| Povijesni značaj | |
| Povezano s Dalmacijom | Kaštel Gomilica, Split i Dalmacija |
| Najpoznatiji po | jednoj od najranijih komercijalnih proizvodnji katoličkih božićnih i uskrsnih čestitki u socijalističkoj Jugoslaviji |
| Baština | |
| Baština | sačuvane čestitke, tiskarske matrice i druga tiskarska građa |
Katoličke čestitke obitelji Novaković naziv je za obiteljsku proizvodnju katoličkih božićnih i uskrsnih čestitki koju su Jelica (Jelka) Novaković i njezin suprug Milan Novaković razvili u Kaštel Gomilici tijekom 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Čestitke su oblikovane i pripremane u obiteljskom domu, tiskane u profesionalnim tiskarama te distribuirane katoličkim župama, samostanima, crkvenim ustanovama i dijelu privatnih naručitelja u Hrvatskoj i Hercegovini.
Prema obiteljskom svjedočanstvu i dosad objavljenim javnim prikazima zbirke, proizvodnja Novakovićevih pripada među najranije poznate primjere komercijalno organizirane proizvodnje i distribucije katoličkih čestitki u socijalističkoj Jugoslaviji. U javnim prikazima zbirke iz 2018. godine predstavljene su i kao prve katoličke božićne čestitke proizvedene u komunističkoj Jugoslaviji.[1] Zbog ograničene dostupnosti usporedne građe tvrdnju o prvenstvu potrebno je promatrati kao dosad objavljenu atribuciju, a ne kao konačno utvrđenu činjenicu.
Proizvodnja je bila izrazito obiteljski, vjerski i kulturni pothvat. Hrvatski i dalmatinski identitet obitelji očitovao se kroz mjesto nastanka, jezik, kulturno okruženje i pojedine likovne elemente, dok same čestitke nisu nastajale kao politički materijal niti su bile namijenjene političkom djelovanju. Njihova osnovna svrha bila je čestitanje Božića i Uskrsa unutar katoličke vjerske i obiteljske tradicije.
Početak proizvodnje
Prema obiteljskom svjedočanstvu, Jelica i Milan Novaković započeli su proizvodnju približno 1963. ili 1964. godine u Kaštel Gomilici. U početnom povezivanju s mogućim naručiteljima pomogao im je franjevac fra Petar Bezina. Njegova uloga odnosila se prvenstveno na prve kontakte i preporuke, a ne na financiranje ili redovitu distribuciju proizvodnje.
Fra Petar Bezina u to je vrijeme djelovao kao župnik u Primorskom Docu od 1961. do 1965., a potom u Unešiću od 1965. do 1970. godine.[2]
Prve naklade brojile su nekoliko stotina primjeraka, a kasnije su pojedine naklade dosezale tisuće čestitki. Točne količine nisu sačuvane.
Oblikovanje čestitki
Likovno oblikovanje i kompoziciju čestitki izrađivala je Jelica (Jelka) Novaković. Bez formalnog grafičkog obrazovanja, motive je pronalazila u dostupnim kalendarima, razglednicama, časopisima i drugom slikovnom materijalu, uključujući materijal koji je obitelj dobivala iz inozemstva.
Odabrane elemente izrezivala je, kombinirala i preoblikovala u nove kompozicije. Pojedine detalje retuširala je ili mijenjala te kompozicijama dodavala hrvatske natpise poput „Sretan Božić“ i „Sretan Uskrs“.
Na taj su način nastajali predlošci s prizorima Kristova rođenja, Bogorodice s Djetetom, Bijega u Egipat, Uskrslog Krista i drugim motivima kršćanske ikonografije.
Hrvatska trobojnica s maslinovom grančicom
Među sačuvanim čestitkama posebno se izdvaja božićna čestitka s motivom hrvatske crveno-bijelo-plave trobojnice i maslinove grančice.
Prema svjedočanstvu Jelice (Jelke) Novaković, pronađeni slikovni predložak sadržavao je crveno-bijelo-plavu trobojnicu bez petokrake. U tadašnjim političkim okolnostima takav prikaz hrvatske trobojnice bez socijalističke petokrake mogao je biti protumačen kao hrvatski nacionalistički ili ustaški simbol. Takvo značenje nije bilo namjera autorice niti je čestitka imala političku poruku.
Kako bi izbjegla takvo tumačenje i moguće političke posljedice, Jelka Novaković na zastavu je dodala maslinovu grančicu kao kršćanski simbol mira te tako izmijenjeni motiv uklopila u božićnu čestitku.
Ovaj primjer ilustrira način na koji su tadašnje političke okolnosti mogle utjecati na oblikovanje vjerske grafike, ali ne mijenja osnovnu namjenu čestitki kao predmeta katoličke vjerske, obiteljske i blagdanske kulture.
Fotografiranje i priprema za tisak
Nakon što bi Jelka završila likovnu kompoziciju, Milan Novaković obavljao je fotografsku pripremu predloška. Fotografijom se bavio amaterski, kroz aktivnosti Narodne tehnike i samostalno usavršavanje.
Gotovi predlošci potom su predavani tiskarama. Prema obiteljskom svjedočanstvu, prve tiskare kojima su se Novakovići obraćali nisu željele prihvatiti posao. Jedna od prvih tiskara koja je prihvatila proizvodnju bila je Zadružna štampa u Zagrebu. Kasnije su korištene i druge tiskare, čija imena nisu sačuvana u obiteljskom sjećanju.
Tiskare su osiguravale papir i potreban tiskarski materijal te obitelji dostavljale gotove naklade.
Božićne i uskrsne čestitke
U početnom razdoblju izrađivane su ponajprije božićne i novogodišnje čestitke, a poslije i uskrsne čestitke. Najstariji primjerci bili su jednostrani, dok su kasnije izrađivane i preklopne čestitke.
Obitelj nije proizvodila čestitke za pričest, krizmu, vjenčanja ili imendane.
Sačuvani primjerci pokazuju različite pristupe oblikovanju, od klasičnih prikaza Bogorodice i Krista do složenijih kompozicija sastavljenih od više slikovnih elemenata.
Tiskarske matrice
Posebnu vrijednost zbirke čini sačuvana skupina metalnih tiskarskih matrica korištenih u proizvodnji čestitki. U obitelji su ti predmeti tradicionalno nazivani matricama.
U dijelu sačuvane građe moguće je neposredno povezati pojedine matrice s gotovim čestitkama na temelju podudaranja kompozicije i likovnih detalja. Takvi parovi omogućuju dokumentiranje dijela postupka od grafičkog predloška i tiskarske forme do konačnog proizvoda.
Bijeg u Egipat
Sačuvana je metalna tiskarska matrica koja odgovara božićnoj čestitki s motivom Bijega u Egipat. Na matrici i čestitki podudaraju se položaji Svete obitelji, svijeće, otvorene knjige, ukrasnog raslinja i natpisa „Sretan Božić“.
-
Metalna tiskarska matrica – Bijeg u Egipat -
Gotova božićna čestitka – Bijeg u Egipat
Bogorodica s Djetetom
Uz božićnu čestitku s motivom Bogorodice s Djetetom sačuvane su dvije metalne tiskarske matrice koje odgovaraju njezinu motivu.
-
Prva sačuvana matrica motiva Bogorodice s Djetetom -
Druga sačuvana matrica motiva Bogorodice s Djetetom -
Gotova božićna čestitka – Bogorodica s Djetetom
Uskrsli Krist
Za uskrsnu čestitku s prikazom Uskrslog Krista sačuvane su tri metalne tiskarske matrice. Na njima se prepoznaju elementi konačne kompozicije s Kristom, zastavom, anđelom i uskrsnim biljnim motivima.
-
Prva sačuvana matrica motiva Uskrslog Krista -
Druga sačuvana matrica motiva Uskrslog Krista -
Treća sačuvana matrica motiva Uskrslog Krista -
Gotova uskrsna čestitka – Uskrsli Krist
Nije utvrđena precizna tehnička funkcija svake pojedine sačuvane matrice unutar višefaznog tiskarskog postupka te se bez stručne analize ne pripisuju pojedinim bojama ili fazama tiska.
Narudžbe i distribucija
Glavni naručitelji bili su katoličke župe, samostani i druge crkvene ustanove u Hrvatskoj i Hercegovini, uz manji broj privatnih naručitelja.
Distribucijom se uglavnom bavio Milan Novaković. Čestitke je prevozio autobusom i vlakom, slao poštanskim paketima iz Splita, a poslije ih je razvozio automobilom.
Posao je s vremenom postao značajan dodatni izvor prihoda obitelji i pridonio poboljšanju njezina životnog standarda.
Društveni i politički kontekst
Proizvodnja katoličkih čestitki odvijala se u socijalističkoj Jugoslaviji, u razdoblju u kojem je odnos državnih vlasti prema Katoličkoj Crkvi i javnom izražavanju vjerskog identiteta prolazio kroz različite faze i ograničenja.
Za razumijevanje povijesti Novakovićevih čestitki taj je kontekst važan prvenstveno ondje gdje je neposredno utjecao na proizvodnju, oblikovanje, distribuciju i kasnije očuvanje građe.
Prema obiteljskom svjedočanstvu, strah od mogućeg interesa tadašnjih sigurnosnih službi bio je razlog zbog kojega su uništene bilježnice s dijelom poslovnih podataka, a poslije i velik dio preostalih čestitki.
Nema podataka da su Jelica i Milan Novaković proizvodnju čestitki koristili za političko djelovanje niti da su čestitke bile propaganda neke političke organizacije ili ideologije. Njihov hrvatski i dalmatinski kulturni identitet te katolička vjerska pripadnost ne predstavljaju sami po sebi dokaz pripadnosti bilo kojem političkom pokretu. U dostupnoj građi nema osnove da se proizvodnja obitelji Novaković povezuje s politikom.
Prestanak proizvodnje
Tijekom kasnijeg razdoblja katoličke čestitke počele su proizvoditi i veće državne tiskare, a prodaja se proširila na kioske i druge oblike maloprodaje. Obiteljska proizvodnja Novakovićevih time je izgubila dio tržišta.
Milan Novaković postupno se povukao iz posla, a proizvodnja je prestala početkom 1970-ih. Točna godina posljednje proizvedene naklade zasad nije utvrđena.
Uništavanje i spašavanje građe
Prema obiteljskom svjedočanstvu, približno 1972. godine Milan Novaković spalio je veliku količinu preostalih čestitki u potoku iza obiteljske kuće u Kaštel Gomilici.
Njegov sin Jasmin Novaković, tada dijete, dio je čestitki bez očeva znanja izdvojio iz hrpe namijenjene spaljivanju i sakrio u grmlju, a poslije ih prenio u obiteljsku šupu. Na taj je način sačuvan dio danas poznate zbirke.
U šupi je ostala i vreća s tiskarskim matricama, dijelom pojedinačno ili u manjim skupinama zamotanima u stare tiskane i reklamne papire. Milan Novaković poslije je sinu objasnio da je riječ o matricama i upozorio ga da ih ne otvara i ne oštećuje.
Matrice su desetljećima ostale zapakirane približno onako kako ih je Milan ostavio. Jasmin Novaković otvorio ih je radi sustavnog fotografiranja i dokumentiranja tek 2026. godine.
Sačuvana zbirka
Zbog vlage i nepovoljnih uvjeta čuvanja dio čestitki tijekom desetljeća teško je oštećen i odbačen. Danas je sačuvano približno dvadeset do trideset čestitki, dok se metalna tiskarska građa očuvala u znatno boljem stanju.
Sačuvani materijal nalazi se u Privatnoj zbirci obitelji Novaković u Kaštel Gomilici. Digitalizaciju čestitki te fotografsku dokumentaciju tiskarskih matrica obavlja Jasmin Novaković.
Zbirka obuhvaća:
- originalne katoličke božićne i uskrsne čestitke
- metalne tiskarske matrice
- pojedine izvorne omote i tiskane papire u kojima su matrice bile pohranjene
- digitalne reprodukcije i fotografsku dokumentaciju sačuvane građe.
Povijesni značaj
Katoličke čestitke obitelji Novaković predstavljaju rijedak sačuvani primjer obiteljske vjerske grafičke i tiskarske proizvodnje u Dalmaciji tijekom socijalističkog razdoblja.
Njihova vrijednost nije samo u pojedinačnim čestitkama nego i u činjenici da su zajedno sačuvani gotovi proizvodi i dio tiskarskih matrica, što omogućuje usporedbu različitih faza proizvodnje.
Zbirka istodobno dokumentira svakodnevnu povijest Kaštel Gomilice, katoličku blagdansku kulturu, obiteljsko poduzetništvo, grafičko oblikovanje i tiskarstvo 1960-ih i početka 1970-ih te način na koji su se hrvatski, dalmatinski i katolički kulturni identitet izražavali u privatnom i vjerskom životu toga razdoblja.
Izvori i literatura
- Privatna zbirka obitelji Novaković, Kaštel Gomilica – sačuvane čestitke, tiskarske matrice i druga građa.
- Obiteljsko svjedočanstvo Jelice (Jelke) Novaković.
- Obiteljsko svjedočanstvo Jasmina Novakovića.
- „Ovako izgledaju prve božićne čestitke nastale u komunističkoj Jugoslaviji, zbog opasnosti je sačuvan samo dio opusa“, Direktno.hr, 25. prosinca 2018.
- Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, 1/2016.
- „Preminuo fra Petar Bezina“, Informativna katolička agencija, 2. veljače 2016.
Vidi još
- ↑ Ovako izgledaju prve božićne čestitke nastale u komunističkoj Jugoslaviji, Direktno.hr, 25. prosinca 2018.
- ↑ Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, 1/2016, str. 71.