Fjanka
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
| Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!. |
| Libar besida | |
|---|---|
| fjanka | |
| imenica, ženski rod; povezani oblik fjanak, muški rod | |
 | |
| Jedrilica Vents du Sud promatrana s bočne strane. Fotografija: Christian Ferrer, 2018. Wikimedia Commons. | |
| CC BY 4.0 — Christian Ferrer | |
 | |
| Rub i dio boka drvenoga jedrenjaka u marini Rixö u Švedskoj. Fotografija: W.carter, 2019. Wikimedia Commons. | |
| CC0 1.0 — W.carter | |
 | |
| Antička figurica starije žene iz Tebe, približno 350.–320. pr. Kr. Louvre, Pariz. Fotografija: Rama. Likovna ilustracija značenja riječi fjanke u opisu ljudskoga tijela. Wikimedia Commons. | |
| CC BY-SA 2.0 FR — Rama | |
| Hrvatski | strana, bok, bok broda, kolut sala (u kaštelanskoj uporabi) |
| Izgovor | fjȃnka, fjȁnak |
| Objašnjenje | Fjanka je dalmatinska imenica koja označava stranu ili bok, osobito bočnu stranu broda ili drugoga plovila. Povezani oblik fjanak potvrđen je u splitskom govoru u značenju boka ili strane. U pomorskom nazivlju riječ se odnosi na bočni dio trupa plovila, odnosno njegov lijevi ili desni bok. Prema obiteljskom jezičnom kazivanju iz Kaštel Gomilice, oblik fjanke upotrebljavao se i za kolutove sala na ljudskom tijelu, osobito na trbuhu i bokovima. Riječ pripada romanskom leksičkom sloju i povezana je s talijanskim fianco — bok, strana. |
| Definicija | Strana ili bok; bočna strana broda ili drugoga plovila. U zabilježenoj kaštelanskoj govornoj uporabi: kolut ili nabor sala na trbuhu ili boku. |
| Napomena | U rječniku Dunje Jutronić za splitski govor potvrđen je oblik fjânak, muškoga roda, u značenju boka ili strane. U postojećoj natuknici Dalmapedije zabilježen je oblik fjȃnka, a uz njega i izgovor fjȁnak. Gramatički rod i naglasne inačice potrebno je promatrati prema pojedinom mjesnom govoru. |
| Značenja |
|
| Napomene |
|
| Napomene | Posebno tjelesno značenje riječi fjanka, odnosno množine fjanke, zabilježeno je prema obiteljskom kazivanju iz Kaštel Gomilice. Prema Jelici Jelki Novaković, djevojački Damjanov, rođenoj 1934., taj je izraz upotrebljavala njezina majka Nedjeljka za kolutove sala na trbuhu ili bokovima. Ta je potvrda lokalno usmeno svjedočanstvo, a ne doslovni navod iz objavljenoga rječnika. |
| Primjeri |
Ilustrativni primjeri uporabe:
|
| Sinonimi | fjanak (povezani oblik); banda (u značenju strane) |
| Etimologija | Romanizam povezan s talijanskim fianco — bok, strana, bočni dio tijela ili broda. Talijanska riječ potječe od starofrancuskoga flanc, koje se povezuje s franačkim odnosno germanskim leksičkim slojem. Dalmatinski oblici fjanka i fjanak čuvaju značenje bočne strane, a u zabilježenoj kaštelanskoj uporabi riječ se primjenjuje i na kolutove sala na trbuhu ili bokovima. Povijesni razvoj toga lokalnog značenja nije zasebno dokumentiran. |
| Srodne riječi | fjanak; banda; bok; strana; bok broda; kolut sala; fianco (talijanski etimon) |
| Sintagma | fjanka broda — bok broda; liva fjanka — lijeva strana; desna fjanka — desna strana; fjanke na bokovima — kolutovi sala na bokovima |
| Izvori |
|
Fjanka je dalmatinska riječ za stranu ili bok, osobito bok broda. U obiteljskom jezičnom kazivanju iz Kaštel Gomilice zabilježeno je i značenje kolutova sala na trbuhu ili bokovima.
Fjanka u kaštelanskom govoru
Prema kazivanju Jelice Jelke Novaković, djevojački Damjanov, rođene 1934. u Kaštel Gomilici, njezina majka Nedjeljka upotrebljavala je riječ fjanka, odnosno množinu fjanke, za kolutove sala na ljudskom tijelu.
Ta je uporaba zabilježena kao obiteljsko jezično svjedočanstvo i vrijedan podatak o lokalnom govoru Kaštel Gomilice.