Bakula

Libar besida
bakula
imenica, ženski rod
Njemački žohar (Blattella germanica), ilustracija kukca. Naziv bakula u pomorskom govoru ne mora označavati upravo ovu vrstu. Fotografija: Lmbuga, Wikimedia Commons.
CC BY-SA 3.0; autor Lmbuga
Hrvatski	psihička poremećenost, mušice u glavi, žohar, brodski žohar, bezvrijedan novac
Izgovor	bȁkula
Objašnjenje	Bakula je regionalna dalmatinska riječ s nekoliko značenja. U prenesenom smislu označava neobične ili nerazumne ideje, glupost ili, u starijem rječničkom opisu, vrstu psihičke poremećenosti. U doslovnom značenju odnosi se na kukca, odnosno žohara, a u pomorskoj uporabi i na kukca koji živi na brodovima. U pomorskom žargonu zabilježena je i uporaba naziva bakula za novac male ili nikakve vrijednosti u pojedinim stranim lukama; za to značenje zasad nije utvrđena neovisna leksikografska potvrda.
Definicija	1. Preneseno: mušice u glavi, nerazumne ideje, glupost. 2. Regionalno: žohar. 3. Pomorski govor: vrsta kukca koji živi na brodovima. 4. Pomorski žargon, prema usmenoj potvrdi: novac male ili nikakve vrijednosti.
Napomena	Rječničko značenje psihička poremećenost povijesni je opis prenesene uporabe riječi, a ne medicinska dijagnoza.
Značenja	mušice u glavi; neobične, nerazumne ili opsesivne ideje glupost; nerazumna misao ili postupak žohar – naziv potvrđen u dubrovačkom govoru Žuti brodski žohar – značenje zabilježeno u mrežnom Dubrovačkom rječniku Kukac koji živi na brodovima, u pomorskom govoru Novac male ili nikakve vrijednosti u pomorskom žargonu; zasad prema usmenoj potvrdi
Napomene	Preneseno značenje potvrđeno je u kaštelanskom i grohotskom rječniku. Značenje glupost potvrđeno je u Rječniku Grohota. Mrežni Dubrovački rječnik na stranici „Naški govor” izričito navodi: „BAKULA – žohar, žuti brodski”. Time je potvrđeno i dubrovačko pomorsko značenje riječi. Značenje povezano s novcem potrebno je dodatno potvrditi pisanim pomorskim izvorom.
Napomene	Radojka Baldić-Dugum u rječniku Beside kaštelanske navodi značenja psihička poremećenost, opsesija i mušice u glavi. Dinko Sule u Rječniku Grohota navodi prenesena značenja te kukca koji živi na brodovima. Regionalni rječnički izvor za riječ bakul bilježi značenje žohar i frazem imati bakule u glavi.
Primjeri	Jemaš bakule u glavi, ti, imaš čudnovat način mišljenja, glupe ideje, praviš se važan. (Duško Geić, Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskog govora) Mola ga, znaš da su mu bakule u glavi. (Dinko Sule, Rječnik Grohota)
Etimologija	Regionalni rječnički izvor povezuje riječ bakul s mletačkim bàcolo i talijanskim baculo. Etimološku vezu ženskog oblika bakula valja tumačiti u okviru te regionalne porodice riječi.
Srodne riječi	bakul, žohar
Frazeologija	Imati bakule u glavi – imati čudne ili nerazumne ideje, ponašati se nerazumno; u rječničkim opisima i imati mušice u glavi.
Sintagma	bakule u glavi
Izvori	Radojka Baldić-Dugum, Beside kaštelanske, Kaštela: Bijaći i Muzej grada Kaštela, 2006., natuknica bakula. Dinko Sule, Rječnik Grohota, natuknica bakula (mrežno izdanje). Duško Geić, Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskog govora, Split – Trogir, 2015., natuknica bakula. Naški govor, Dubrovački rječnik, natuknica „BAKULA – žohar, žuti brodski”. Jezikoslovac, natuknica bakul – regionalno značenje, frazeologija i etimologija. Wikimedia Commons, Blattodea. Cascuda. Santiago de Compostela 1.jpg – autor Lmbuga, CC BY-SA 3.0.