Šufig

Libar besida
Šufig
imenica, muški rod; povezana skupina imenica, glagola i pridjeva
Pripremljeno jelo u zdjeli, ilustracija kulinarske pripreme. Fotografija: daSupremo, Wikimedia Commons.
daSupremo, CC BY-SA 4.0, izvor.
Varivo od okre s ribom, mesom i zelenom paprikom. Fotografija: daSupremo, Wikimedia Commons.
daSupremo, CC BY-SA 4.0, izvor.
Hrvatski	Zapržak, Pirjanje, Pirjati, Dinstanje, Dinstati, Pirjan, Neraspoložen
Izgovor	šùfìg; šufìgān, šufìgãn; šufìgānje; šufìgat, šufìgȁt; šufigávānje; šufigávȁt, šufigávat
Objašnjenje	Šufig je dalmatinski i čakavski naziv za zapržak ili kulinarsku pripremu namirnica na masnoći, najčešće uz dodatak kapule, luka, češnjaka i začina. U tradicionalnoj kuhinji šufiganje često označava početno lagano prženje ili pirjanje namirnica, osobito mesa, iznutrica, mekušaca ili školjaka, prije daljnjega kuhanja rižota, gulaša, tripica, toća, tingula i drugih jela. U pojedinim govorima šufig označava i zapršku s brašnom i lukom. Šufigan označava namirnicu ili jelo pripremljeno takvim postupkom, a u prenesenom značenju osobu koja je neraspoložena, bezvoljna ili loše volje.
Definicija	Šufig – zapržak ili kulinarska priprema na masnoći; šufiganje i šufigavanje – postupak takve pripreme; šufigat i šufigavat – pirjati ili lagano pržiti; šufigan – pirjan ili, preneseno, neraspoložen.
Napomena	Značenja i glagolski vidovi razlikuju se prema mjesnom govoru. U nekim govorima šufigat je svršeni, a šufigavat nesvršeni glagol. U rječničkoj građi zabilježeni su i oblici šufiganje i šufigavanje.
Značenja	Šufig – zapržak od kapule ili luka i masnoće, a u pojedinim govorima i od brašna i luka. Šufigan – pirjan, dinstan ili lagano pržen na masnoći uz dodatak luka i začina. Šufiganje – postupak pripreme hrane laganim prženjem ili pirjanjem. Šufigat – pripremiti zapržak ili namirnice lagano popržiti odnosno pirjati; u pojedinim govorima svršeni glagol. Šufigavanje, šufigavat – pripremanje hrane i pripremati hranu laganim prženjem ili pirjanjem; u pojedinim govorima nesvršeni glagol. Šufigan (preneseno) – neraspoložen, bezvoljan, kiseo ili loše volje.
Napomene	Šufigavanje ne mora označavati završnu pripremu jela, nego može biti početni postupak prije dodavanja tekućine i daljnjega kuhanja. Šufigan može označavati i gotovu pirjanu hranu, a preneseno neraspoloženu osobu. U Rječniku Grohota šufig je zabilježen i kao zaprška s brašnom i lukom. Fotografija prikazuje pripremljeno jelo iz druge kulinarske tradicije i služi samo kao opća ilustracija.
Primjeri	Šufigaj kapulu prije nego staviš meso. (ilustrativni primjer) Danas je cili šufigan. (ilustrativni primjer prenesenoga značenja)
Sinonimi	Zapržak, Pirjanje, Dinstanje
Etimologija	Podrijetlo skupine riječi šufig, šufigat i šufigavat zahtijeva dodatnu etimološku provjeru. U dalmatinskim i čakavskim govorima riječi su potvrđene u kulinarskom značenju, a pridjev šufigan razvio je i preneseno značenje neraspoloženosti.
Srodne riječi	Šufigan, Šufiganje, Šufigavanje, Šufigat, Šufigavat, Kapula, Toć, Rižot, Tripice, Gulaš
Frazeologija	Šufigan čovik – neraspoložen ili bezvoljan čovjek (ilustrativna sintagma).
Sintagma	Šufigana kapula; šufigano meso; šufigani kupus; šufigane tripice.
Izvori	Radojka Baldić i Đugum, Beside kaštelanske, Kaštela: Muzej grada Kaštela, 2006. Duško Geić, Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora, Trogir: Književni krug, 2015. Dunja Jutronić, Spliske riči: rječnik hrvatskoga standardnog jezika – splitski govor, Split: Matica hrvatska, Ogranak Split, 2018. Dinko Šule, Rječnik Grohota, natuknice šufig, šufigan, šufigat, šufigavanje i šufigavat. Sinjanje – Riči, izreke, poslovice, ricete, natuknica šufigat. Wikimedia Commons, fotografija daSupremo.