Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!.
Libar besida
evala
uzvik
Rukovanje kao uobičajeni znak pozdrava pri susretu; jedno od osnovnih značenja riječi evala jest upravo pozdrav.
javna domena; Wikimedia Commons
Pljesak kao izraz odobravanja; evala! se upotrebljava i u značenju bravo! ili svaka čast!.
Evala je dalmatinski uzvik koji se upotrebljava kao pozdrav pri susretu te kao izraz odobravanja, pohvale ili čestitanja. U drugom značenju približno odgovara standardnim izrazima bravo!, svaka čast! ili odlično!. Česta je i sveza evala ti, kojom se nekome izražava priznanje ili pohvala za učinjeno.
Definicija
Uzvik kojim se nekoga pozdravlja pri susretu ili mu se izražava odobravanje i pohvala u značenju bravo! odnosno svaka čast!.
Napomena
Naglasni oblik ȅvala potvrđen je u kaštelanskom rječničkom izvoru.
Značenja
Pozdrav pri susretu. Uzvik kojim se pozdravlja druga osoba.
Uzvik odobravanja. Izraz u značenju bravo!, odlično! ili svaka čast!.
Evala ti! Izraz pohvale, priznanja ili zadovoljstva nečijim postupkom.
Napomene
U Besidama kaštelanskim zabilježeno je: ȅvala!, uzv. – 1. pozdrav pri susretu; 2. uzvik odobravanja – bravo!
U drugim dalmatinskim leksičkim popisima bilježi se evala kao pozdrav pri susretanju te izraz evala ti u značenju bravo, svaka ti čast.
U rječniku govora Grohota zabilježeno je evala, uzv. u značenjima bravo, sjajno i pozdrav, a evala ti kao svaka ti čast.
Napomene
Riječ može imati različitu pragmatičku ulogu ovisno o kontekstu: kao samostalno evala! može biti pozdrav ili uzvik odobravanja, dok izraz evala ti! najčešće izražava pohvalu i priznanje.
Primjeri
Evala, kako si?
Evala ti, dobro si to napravija!
Evala, majstore!
Evala svima, dobro mi došli!
Kad je završija posa, svi su mu rekli: Evala!
Sinonimi
pozdrav; bravo; svaka čast; zdravo
Etimologija
Etimologija riječi evala u korištenim dalmatinskim rječničkim izvorima nije izrijekom navedena, pa se ovdje ne donosi nepotvrđeno etimološko tumačenje.
Baldić-Dugum, Radojka. Beside kaštelanske. Kaštela: Bijaći – Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela; Muzej grada Kaštela, 2006. ISBN 953-99599-1-8.