Otok Krapan, bosanska kraljica Katarina i zlato Krapljana Loje

Otok Krapan, bosanska kraljica Katarina i zlato Krapljana Loje
Pogled na otok Krapanj (Krapan)
Vrsta	Povijesna tema i lokalna predaja
Mjesto	Krapanj, Šibensko-kninska županija, Hrvatska
Vrijeme	1467. godina; kraj 19. stoljeća
Povezane osobe	Katarina Kosača Kotromanić, Ante Milutin zvani Lojo
Tema	Boravak kraljice Katarine Kosače Kotromanić na Krapnju i lokalna predaja o navodno zakopanom blagu
Izvori	Franjevačka tradicija, časopis Svjetlo riječi, lokalna usmena predaja, zapisi Tome Curavića

Otok Krapan, bosanska kraljica Katarina i zlato Krapljana Loje članak je o predaji koja povezuje boravak bosanske kraljice Katarina Kosača Kotromanić na Krapnu s navodno zakopanim blagom koje se u lokalnoj usmenoj tradiciji dovodi u vezu s Antom Milutinom zvanim Lojo.

Bosanska kraljica Katarina

Katarina Kosača Kotromanić (Blagaj kod Mostara, oko 1425. – Rim, 25. listopada 1478.) bila je bosanska kraljica i supruga bosanskoga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića. Bila je kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić.

Brak Katarine i Stjepana Tomaša sklopljen je 1446. godine kao dio nastojanja da se ublaže političke napetosti među bosanskim velikašima. U braku su rođeni sin Sigismund i kći Katarina.

Kraljica je bila poznata po povezanosti s bosanskim franjevcima te po podupiranju crkvenih i vjerskih ustanova u Bosni.

Katarina Kosača Kotromanić

Pad Bosanskoga Kraljevstva

Osmansko Carstvo tijekom 15. stoljeća postupno je širilo vlast prema sjeverozapadu Balkana. Nakon smrti kralja Stjepana Tomaša 1461. godine na prijestolje je stupio Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj.

U svibnju 1463. godine Bosansko Kraljevstvo palo je pod osmansku vlast. Kralj Stjepan Tomašević zarobljen je i pogubljen.

Nakon pada Bosne kraljica Katarina bila je prisiljena napustiti zemlju. Njezina djeca Sigismund i Katarina završila su u osmanskom zarobljeništvu te su odvedena u Carigrad.

Izbjeglištvo i boravak na istočnoj obali Jadrana

Prema povijesnim izvorima i franjevačkoj tradiciji, Katarina je nakon bijega iz Bosne preko Hercegovine stigla do Stona i Dubrovnika. Dio vremena provela je na otoku Lopudu, a potom ponovno u Hercegovini.

Zbog daljnjeg osmanskog napredovanja ponovno je napustila Hercegovinu te je boravila na području Dalmacije.

Talijanski humanist i pjesnik Leonardo Montagna spominje kraljičin boravak u Splitu, gdje je živjela u samostanu sv. Stjepana pod borovima na Sustipanu.

Boravak kraljice Katarine na Krapnju

Prema pisanju franjevačkoga časopisa Svjetlo riječi, kraljica Katarina boravila je tijekom 1467. godine u samostanu Svetoga Križa na otoku Krapnju, nedaleko od Šibenika.

Smatra se da je na Krapnju ostala nekoliko mjeseci, vjerojatno od veljače do rujna ili listopada 1467. godine, nakon čega je otputovala u Italiju.

Krapanj

Boravak kraljice Katarine na Krapnju dio je povijesne memorije otoka te se ubraja među značajnije epizode lokalne kulturne baštine.

Katarina u Rimu

Nakon dolaska u Rim, papa Pavao II. odobrio je kraljici novčanu pomoć za uzdržavanje nje i njezine pratnje. Papa Siksto IV. kasnije je povećao iznos pomoći.

Kraljica je do kraja života nastojala pronaći način za oslobađanje svoje djece i obnovu Bosanskoga Kraljevstva, no u tome nije uspjela.

Pred kraj života postala je trećoredica sv. Franje. Umrla je 25. listopada 1478. godine i pokopana u rimskoj bazilici Santa Maria in Aracoeli.

Ante Milutin zvani Lojo

Ante Milutin zvani Lojo rođen je na Krapnju 4. siječnja 1854. godine, a umro je sredinom siječnja 1940. godine.

Prema lokalnoj predaji, krajem 19. stoljeća sudjelovao je u kopanju grobne jame na starome groblju na Krapnju. Tada je navodno pronašao glineni vrč sa zlatom, koji je sakrio od ostalih sudionika.

Ne postoje poznati povijesni ili arheološki izvori koji bi potvrdili pronalazak zlata, pa se događaj smatra dijelom usmene predaje Krapljana.

Gospodarski uspon Loje

Krajem 19. stoljeća Lojo je nabavio cjelovitu ronilačku opremu i leut za vađenje spužava. Takva oprema predstavljala je znatno financijsko ulaganje.

Svoju je opremu davao u najam drugim krapanjskim spužvarima te je postupno stekao znatnu imovinu.

Početkom 20. stoljeća izgradio je više velikih kuća na Krapnju, koje su mještani nazivali Lojinim palačama.

Dvije Lojine palače u Krapnu

Kupovao je zemljišta u Donjem polju, Grebaštici i drugim mjestima te je postao jedan od najimućnijih stanovnika Krapnja i šibenskoga područja.

Lokalna predaja o kraljičinu zlatu

U lokalnoj predaji Krapnja razvilo se vjerovanje da je zlato koje je navodno pronašao Ante Milutin Lojo moglo pripadati bosanskoj kraljici Katarini.

Pretpostavka se temelji na činjenici da je kraljica nekoliko mjeseci boravila na Krapnju prije odlaska u Italiju te na uvjerenju da je sa sobom mogla ponijeti dio kraljevskih dragocjenosti.

Za navedenu tvrdnju ne postoje povijesni dokumenti ni materijalni dokazi. U historiografiji se ona smatra dijelom lokalne usmene predaje.

Lokacija predaje

Prema predaji, Lojo je zlato pronašao na starome groblju uz župnu crkvu na Krapnju.

Na tome je mjestu kasnije podigao obiteljski grob, koji se i danas nalazi na starome krapanjskom groblju.

Galerija

• 
  Pogled na Krapanj
• 
  Katarina Kosača Kotromanić
• 
  Dvije Lojine palače u Krapnu
• 
  Lojin grob na starom groblju u Krapnu
• 
  Lojin grob na starom groblju u Krapnu

Povijesna ocjena

Boravak kraljice Katarine na području Dalmacije tijekom njezina izbjeglištva nakon pada Bosanskoga Kraljevstva potvrđen je povijesnim izvorima i franjevačkom tradicijom. Međutim, ne postoje sačuvani povijesni izvori koji bi potvrdili da je kraljica na Krapnju zakopala zlato niti da je pronađeno blago Ante Milutina zvanoga Lojo povezano s bosanskom kraljevskom riznicom. Takve tvrdnje pripadaju području lokalne usmene predaje.

Bilješka

Autor izvornoga teksta koristi naziv Krapan, koji se tradicionalno javlja u mjesnome govoru Krapnja i Brodarice. U suvremenoj službenoj uporabi prevladava oblik Krapanj.

Literatura

• Curavić, Tomo. Otok Krapan, bosanska kraljica Katarina i zlato Krapljana Loje. Dalmapedia.
• Svjetlo riječi. Franjevački medijski centar. Tekstovi o životu bosanske kraljice Katarine.
• Fine, John V. A. The Late Medieval Balkans. University of Michigan Press.
• Malcolm, Noel. Bosnia: A Short History. New York University Press.
• Lovrenović, Ivan. Bosanska kraljica Katarina. Sarajevo.