| značenje1:
|
PROTO MEŠTAR, GLAVNI BRODOGRADITELJ, KALAFAT
Poštovani moreljupci! Svako malo osvane pitanje nekog od članova da li je kalafat istoznačnica za brodograditelj. Može se reći da zvanje kalafata spada u brodograđevnu struku, ali nije sinonim brodograditelju. Kako mi sve volimo iskriviti pout uporabe stranih riječi, koje više niti stranac s tog govornog područja ne može prepoznati, tako se uvriježilo i to da nam je to zanimanje postalo izraz za brodograditelja općenito. Znam da se izraz ukorijenio i da je moj trud ispravljanja gotovo uzaludan, ali ću probati bar pojasniti. U tradicionalnim brodogradilištima drvenih brodova je radilo puno specijaliziranih majstora (meštara) i njihovih šegrta i pomoćnika, a svima na čelu je bio PROTO ili proto meštar. On je znao sve tajne zanata, pa bi to znanje prenosio spretnijim mladićima. Međutim, neke tajne bi taj proto, kao glavni brodograditelj, ipak zadržavao za sebe. Ostale ću meštre nabrojati, a zadržati se na proti i kalafatu. Da bi građa postala konstrukcioni elementi broda potrudili bi se brodski pilari i tesari, koji su odgovarajućim ručnim alatima obrađivali drvo. Pod vodstvom protomeštra, koji je najčešće bio i vlasnik škvera, te konstruktor, elementi su se ugrađivali i formirali trup broda. Za pogon broda su naročito prije uvođenja motora bili važni jedrari, koji izrađuju brodarsku opremu od jedrenine (jedra, šatori, navlake). Brodovi su za takelažu jedrilja koristili ogromne količine užadi koju su pleli meštri užari. Sve okove, sidra, anele i ostalo su radili majstori kovači. Primjerice u Betini je bilo pet kovačkih radnji u kojima su kovači kovali predmete za potrebe brodogradnje, ali i ostale potrebe u mjestu i okolici. Stolari ili po domaći maranguni su gradili brodske kabine i izrađivali cijeli interijer broda. Imali su znanje i zanatske vještine o materijalima koje su ugrađivali u interijer kabina. Stolari su u nekim poslovima nadopunjavali rad tokara kao što je upravljački sistem broda. Pituri su bili vrsni meštri svoga zanata. U vremenu kad nije bilo električnih brusnih strojeva, ručno su strugali raznim alatima i rašketama velike brodske površine na kojima je boja ispucala zbog sunca i mora. Brusnim papirom brusili bi i izglancali cijeli brod. Dolaskom pogona motorom brodogradnji se priključuju mehaničari i brodski električari. Izvlačioci broda na navozu posebna su grupa radnika koja je imala zadatak da pripremi brod za izvlačenje, te vitlom ili arganom izvuku brod iz mora. Trebali su imati dimenzije broda, poznavati dno broda i koliko je utonuće da bi mogli pripremiti važe ili saonice za sigurno izvlačenje broda na navoz. Sad smo vidjeli da puno meštara raznih profesija radi u škveru. U malim brodogradilištima jedna osoba je znala raditi posao par zanata. Nisu ni sva brodogradilišta imala sve svoje radionice, već bi radili u kooperaciji sa samostalnim majstorima, ali svi su odgovarali proti glavnom brodograditelju. E, sad što je kalafat? Riječ je bliskoistočnog, mediteranskog porijekla i prvo ušla u talijanski jezik: calafato, iz grčkog: καλαϕάτης i arapskog: qalafât (arap. qilāfa: smoljenje brodova), a naziv je za posebnog majstora brodograditelja, koji se bavio zapušivanjem drvenih oplata brodova. Kalafat se bavio isključivo kalafativanjem (umetanjem drvene stupe) ili šuperanjem (umetanjem konoplje) u utore između madira na oplati broda. Šuperanje je bila vrlo bitna radnja u kompletiranju drvenog broda, ali i stalni posao njegova redovitog održavanja (inače je puštao vodu i potonuo). Kalafati nisu radili samo po brodogradilištima njih kao i brodske tesare su uzimali kao članove posade, jer je brod i u toku dugih plovidba bilo potrebno često popravljati i kalafatavati. Za postati majstor kalafat bilo je potrebno naukovati barem 8 godina, dok je za rad sa kalafatskom sjekiricom bilo potrebno naukovati 5 godina. Po našim brodogradilištima se uvriježilo da su kalafati stariji ljudi, umanjene sposobnosti za rad, ali velikog iskustva, kog su svi ostali radnici cijenili. Dok je proto ili samo proto bio naziv za glavnog majstora u brodograditelja, a to je obično kako već rekoh bio i vlasnik brodogradilišta ili radionice. Kalafatima su kod nas zvali i one koji to nisu bili - pomoćne radnike u brodogradilištu, koji su pomagali majstorima u obradi drva, pilili balvane i drvo ručnim pilama. Najpoznatiji istočnojadranski kalafati bili su Korčulani i Betinjani.
I na kraju da vam dočaram kako je to izgledalo u gruškom škveru u vrijeme drvenih jedrenjaka insert iz djela Mate Vodopića, "Tužna Jele". Scena je to u kojoj proto Božo nadzire izvlačenje većeg jedrenjaka brika.
"- Ala junaci! uprite, uprite dobro, neka ovo grebine istegnemo jutros na kraj - ala. - Ovako u prvo jutro jednoga jesenskoga dana vapijaše proto Božo s krme nekakva staroga brika, koji već imajući postavljeno svoje drveno oruđe s debelijem čelom obavitijem oko istezala (argana) na škaru ukopana, istezaše se na suho da bude pregledan i popravljen.
- Fatte bonora,1 proto!
- odgovori skup majstora i pozvanijeh na pomoć, pak slijediše sokoleći jedan drugoga
- Ala braćo! svi zajedno - ala uprimo - ala - he - up - u ime Boga i svetoga Nikole!
Četiri su debele palice naprijekrst uvučene u glavu istezala: u svaku čvrsto zapiru četiri žilave i žuljaste ruke gruškijeh majstora i okreću malo po malo istezalom. Pod palicama između majstora sjedi na zemlji jedan manjak i kupi čelo da bi sveđer jednako na tri kolača ostajalo obavito oko istezala koliko god bi se brod približivo2 i na suho izlazio. Budući proto uporavio poslom, sađe s broda i su dva majstora vladaše otud i odovud, nek drveno oruđe, na kojemu brod istezo se je, sjelo bi na poluge poređene niz škar do u more, put drveni po komu trebuje brodu pomicati se da na suho izađe. Miče se brod pomalo, i jur dopro je do prvijeh poluga; ele sad počinje muka.
- Sad, sad uprite - viče opeta proto i okom čas na brod da kuda ne nagne, čas na čelo da ne stane pucati, oblijeće s jedne i s druge strane. - Ala dobro, zahitili su vaši3 dvije poluge: pomnjivo, meštre Luko, da ta glava poluge ne izleti, udri u nju nek otiđe bolje pod vaše; - udri - još malo - tako dosta. - Ala braćo - uprite. - Mali, pomnjivo kupi čelo.
- Ele - ele - ele, - - ide - ide - ide dobro - vape majstori vrteći se oko istezala.
- Vraga ti ide, zamrkoće jedan među njima. Vjere mi božije, prije bi se Petka krenula negoli ovo starog greba.
- Teško je, moj Pasko, teško je jer je staro, doda drugi majstor: a stare kosti vazda su teške. - Usto paka bit će u njemu vode što Bog dâ.
- To znam da ima pô njega vode, ma opeta nigda nijesam ovakoga vraga teška vidio. Lascia parola,4 vrtimo; evo nas sad ima na arganu5 dvanesterica, pa da ovakijeh dvanest ne može istegnuti Gléđa6 na kraj? Hoće bome i Daksu.
- Bojim se da ne izleti argan, reče nekakav pomotnjik ondje kod majstora Miha
- Pogleda ga poprijeko Miho, pak mu se izdereči: argan će ti izletjet! - Živino muč, kad ne znaš što govoriš. - Pak obazirući se na družinu povikne sokoleći je: - Ala Paše, Luka, Marine, uprimo: što je ovo, Kristo santo! rekô bi da nijesmo igda broda pomogli istegnuti na kraj. - Ala bolje - ala, eno je uhitio četvrtu polugu.
- Ele - ele - ele bolje - pričnu vapiti i pripirati majstori oko istezala.
Brod utoliko popinjaše se malo-pomalo na škar, i, pazeći ga kako lijeno miče, pomišljaš: ili zlovoljno ostavlja svoj stari zavičaj, ili more preko volje ispušta ga žaleći jer pouzdani plijen njegovijem valovima otima se. Prošle su osam ura jutra, brodu ne ostaje nego samo nos u moru, kad u crkvi Svetoga Nikole, pomorskoga obranitelja, sagrađenoj na dno škara i prema ušću gruške luke, službenik s prva zazvoni misu, pak nakon malo, stane klecati i udugo. "
1 Fatte bonora riječ mornarska kojom odgovara se na zapovljed učinjenu, i znači posluh i pospiješnost. - Škar, mjesto gdje se brodi grade [brodogradilište, škver]. - Proto - Oni koji vlada škarom i upravlja brodograđom. (poslovođa)
2 Da je pripovijetka razumljiva i ugodnija dubrovačkome puku, u ovakijem i još nekijem slučajevima držao sam se dubrovačkog narječja.
3 Vaši. Oruđe drveno sastavljeno od dvije debele grede sadružene su druge dvije tanje poprijeko
kroz glave im promaknute. Slog ovi postavlja se brodu jednako kad se porinjiva ili na suho isteže.
4 Lascia parola. Običajna škaranima, mješte rijeti ostavimo riječi a činimo posô.
5 Argan. Istezalo [vitlo, vitao, čekrk].
6 Gleđa'. Obično mješte imenovati brod, spomenut mu kapetana, tako ovdi znači brod Gleđev.
Izvori:
Vlaho Bongi, fb grupa: Zaboravljeno pomorstvo i drvena brodogradnja u Hrvatskoj, Muzej betinske drvene brodogradnje, Morski. hr- Nenad Bojmić, Wikipedija; DICCIONARIO DE TERMINOS CONSTRUCTIVOS NAVALES; Mato Vodopić - "Tužna Jele"
|