Etimologija naziva sela i otoka Krapan

Krapan – porijeklo i značenje naziva
Vrsta članka	Toponimija i mjesna povijest
Predmet	Naziv otoka i naselja Krapanj
Tradicijski naziv	Krapan
Službeni suvremeni naziv	Krapanj
Talijanski oblici	Krapano, Crapano, Crappano
Autor izvornog teksta	Tomo Curavić
Područje	Šibenski arhipelag, Dalmacija

Krapan je tradicijski naziv kojim su stanovnici otoka i naselja Krapanj stoljećima nazivali svoje mjesto. U službenoj hrvatskoj uporabi danas prevladava oblik Krapanj, dok se oblik Krapan i dalje čuva u mjesnom govoru, obiteljskoj predaji i među dijelom Krapljana u iseljeništvu.

Pitanje nastanka, promjene i mogućeg značenja naziva povezano je s poviješću uprave na istočnoj obali Jadrana, talijanskim zapisima imena otoka te mogućim usporedbama s imenima Krapan u Istri i Cropani u južnoj Italiji. Pretpostavke o zajedničkom podrijetlu tih naziva nisu konačno potvrđene te ih treba promatrati kao toponomastičke hipoteze.

Zašto Krapan, a ne Krapanj?

Prema mjesnoj predaji i tumačenju Tome Curavića, otočić se hrvatskim jezikom nazivao Krapan još od početaka njegova trajnijeg naseljavanja u drugoj polovici 15. stoljeća, a vjerojatno i ranije.

U razdobljima kada se u upravnim i crkvenim dokumentima na dalmatinskoj obali upotrebljavao talijanski jezik, ime otoka zapisivalo se u oblicima:

• Krapano
• Crapano
• Crappano

Oblik Crappano pojavljuje se i na starim mletačkim zemljopisnim kartama.

Otok Krapanj na povijesnom ili zemljopisnom prikazu

Stanovnici otoka, Krapljani, u svakodnevnom su govoru svoje selo i otok nazivali Krapan. Taj se naziv zadržao do suvremenog doba, iako se tijekom 20. stoljeća u službenoj i široj javnoj uporabi ustalio oblik Krapanj.

Tomo Curavić smatra da je promjena snažnije nastupila nakon 1918. godine, u razdoblju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao moguću analogiju navodi nazive mjesta kao što su Kakanj, Krupanj i Trpanj, ali za tvrdnju da je upravo po uzoru na njih nastao službeni oblik Krapanj nisu navedeni službeni jezikoslovni ili upravni dokumenti.

Očuvanje naziva Krapan

Oblik Krapan nastavio se upotrebljavati u lokalnom govoru, publicistici i među iseljenim Krapljanima.

Šibenski etnolog i publicist Ivo Furčić u djelu Narodno bogatstvo šibenskog područja, koje je 1980. godine objavio Muzej grada Šibenika, prema Curavićevu navodu dosljedno upotrebljava naziv Krapan.

Godine 2004. i 2005. Društvo otok Krapanj – Zagreb izdavalo je glasilo pod nazivom KrapanNews. Tradicijski naziv sačuvan je i među dijelom krapanjskih iseljenika, osobito u Australiji, koji u mjesnom i obiteljskom govoru i dalje govore o Krapnu, a ne o Krapnju.

Kada krapljanski Australci ljeti dođu u Krapan, nitko od njih ne govori o Krapnju. Samo Krapan.

Krapan u Istri

Naziv Krapan nosi i naselje u Istri, smješteno u blizini Raše i Labina. Za razliku od dalmatinskog Krapna, čiji su se stanovnici tradicionalno bavili ribarstvom i ronjenjem za spužve, istarski je Krapan bio povezan s rudarenjem ugljena.

Krapan i usporedba s drugim istoimenim ili srodno imenovanim mjestima

Prema objašnjenju labinskog novinara i pisca Marijana Milevoja, prostor oko istarskog Krapna bio je prije izgradnje Raše 1937. godine i uređenja ušća rijeke Raše velikim dijelom prekriven vodom, odnosno mješavinom morske i slatke vode.

Takav močvaran i muljevit okoliš poslužio je kao osnova za pretpostavku da bi naziv mogao biti povezan s riječju koja označava mulj, blato ili vlažno tlo.

Cropani u Kalabriji

U talijanskoj regiji Kalabriji, u provinciji Catanzaro, nalazi se gradić Cropani. Njegovo ime zvučno podsjeća na dalmatinski i istarski Krapan.

Već je u 17. stoljeću talijanski povjesničar i franjevac Giovanni Fiore da Cropani u djelu Della Calabria illustrata naziv Cropani povezivao s grčkom riječju kopranon. Fiore ju je tumačio u značenju plodnog tla ili plodne zemlje.

Cropani se nalazi na brežuljku iznad područja uz rijeku Crocchio, gdje se nalazilo obradivo i plodno zemljište.

Hipoteza o grčkom podrijetlu

Jedna od iznesenih hipoteza povezuje nazive Krapan i Cropani sa starogrčkom riječi kopranon.

U različitim se tumačenjima ta riječ povezuje sa značenjima:

• mulj
• blato
• glib
• gnoj
• izmet
• plodna ili pognojena zemlja

Na Cipru, gdje su se sačuvale pojedine arhaične grčke riječi, navodno se upotrebljava i riječ koprana u značenju kravlje balege, odnosno organskog gnojiva.

Povezivanje imena Krapan s grčkom riječi kopranon zasad ostaje hipoteza. Za pouzdano etimološko tumačenje bilo bi potrebno usporediti najstarije zapise imena otoka, povijesne fonetske promjene i rezultate stručnih toponomastičkih istraživanja.

Mugrad i muljevita uvala

Na južnoj i jugozapadnoj strani Krapnja nalazi se veća uvala između predjela Donje more i Soline. Jedan dio uvale naziva se Mugrad, a drugi, manji dio Dražica.

Mugrad na otoku Krapnju

Mugrad je plitko područje čije je dno bilo prekriveno nataloženim muljem. Djeca su se tijekom ljeta u njemu igrala, gazila po plićaku i izrađivala male jedrilice.

Tomo Curavić iznosi pretpostavku da je naziv Mugrad mogao nastati premještanjem glasova ili slogova iz mogućeg starijeg oblika Mudraga. Budući da se u blizini nalazi Dražica, pretpostavlja da je veći dio uvale mogao biti nazvan Draga ili Mudraga, pri čemu bi početni slog mu- mogao biti povezan s muljem.

Autor pritom naglašava da je riječ o osobnom razmišljanju koje danas nije moguće pouzdano dokazati.

Samo razmišljanja, to dokazati danas je nemoguće.

Mogući dolazak grčkih pomoraca

Prema Curavićevoj pretpostavci, među najranijim pomorcima koji su pristali uz otočić mogli su biti grčki moreplovci. Dolaskom s juga ili jugozapada pred sobom bi ugledali široko otvorenu, ali plitku uvalu.

Zbog plitkoće mora pri iskrcavanju su vjerojatno morali gaziti preko muljevitog dna. Ta je pretpostavljena povezanost muljevite uvale s grčkim izrazom kopranon poslužila kao moguća osnova za tumačenje imena Krapan.

Nisu poznati arheološki ili pisani izvori koji bi potvrdili da su upravo grčki pomorci otoku dali ime. Zbog toga se ova mogućnost treba promatrati kao lokalna etimološka hipoteza, a ne kao utvrđena povijesna činjenica.

Nazivi kroz povijest

Oblik naziva	Jezik ili uporaba	Napomena
Krapan	Hrvatski mjesni govor	Tradicijski naziv otoka i naselja među Krapljanima
Krapanj	Suvremeni standardni i službeni hrvatski naziv	Prevladava u službenim dokumentima, zemljovidima i općoj uporabi
Krapano	Talijanski	Povijesni talijanski oblik
Crapano	Talijanski	Varijanta zabilježena u povijesnim dokumentima
Crappano	Mletačka i talijanska kartografska uporaba	Oblik koji se pojavljuje na starim zemljopisnim kartama

Toponomastičke usporedbe

Mjesto	Područje	Značajke povezane s hipotezom
Krapan / Krapanj	Dalmacija	Otok s plitkom i muljevitom uvalom Mugrad
Krapan	Istra	Nekadašnji močvarni i vodom prekriven prostor u blizini Raše
Cropani	Kalabrija, Italija	Naselje iznad plodnog područja uz rijeku Crocchio

Sličnost naziva sama po sebi nije dovoljan dokaz zajedničkoga jezičnog podrijetla. Ona, međutim, predstavlja osnovu za daljnja povijesna, jezikoslovna i toponomastička istraživanja.

Jezična napomena

U suvremenom standardnom hrvatskom jeziku službeni naziv otoka i naselja glasi Krapanj, a stanovnici su Krapljani i Krapljanke.

Oblik Krapan ima posebno značenje kao:

• tradicijski mjesni naziv
• sastavni dio lokalnog govornog identiteta
• povijesni oblik potvrđen u dijelu literature i publicistike
• naziv koji se i dalje čuva među dijelom otočana i iseljenika

U enciklopedijskom tekstu poželjno je razlikovati službeni naziv Krapanj od mjesnog i tradicijskog naziva Krapan.

Značenje naziva u lokalnom identitetu

Rasprava o oblicima Krapan i Krapanj nije samo jezikoslovno pitanje. Za dio stanovnika otoka tradicijski naziv predstavlja važan dio mjesnog identiteta, obiteljskog nasljeđa i govora koji se prenosio generacijama.

Zadržavanje oblika Krapan u usmenoj predaji, nazivima udruga, publikacijama i među iseljeništvom pokazuje da se lokalni naziv nastavio upotrebljavati usporedno sa službenim oblikom Krapanj.

Galerija

• 
  Otok Krapanj, tradicijski nazivan Krapan
• 
  Prikaz otoka Krapnja
• 
  Krapanj i njegova okolica
• 
  Plitko i muljevito područje Mugrada

Literatura

• Curavić, Tome: tekst Krapan – porijeklo i značenje naziva.
• Fiore da Cropani, Giovanni: Della Calabria illustrata.
• Furčić, Ivo: Narodno bogatstvo šibenskog područja, Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1980.
• Povijesne mletačke i talijanske zemljopisne karte na kojima se pojavljuju oblici Crapano i Crappano.

Vidi još

• Krapanj
• Povijest Krapnja
• Krapljanski govor
• Krapan (Istra)
• Cropani
• Mugrad
• Toponimija Krapnja
• Tomo (Tome) Curavić
• Krapna više nema
• Portal:Krapanj

Vanjske poveznice

• Krapanj na Dalmapediji