Etimologija naziva sela i otoka Krapan

Krapan - porijeklo i značenje naziva

Zašto Krapan, a ne Krapanj?

Zato jer se otočić od druge polovice 15. stoljeća, kada je počelo njegovo naseljavanje, a i mnogo ranije, hrvatskim jezikom zvao Krapan. Budući je Austro-Ugarska monarhija, nakon pada Venecije i nje same do 1918. godine priznavala autoritet Italije na našoj obali, u upravnim dokumentima, kako svjetovnim tako i crkvenim, koristio se talijanski jezik. Krapan je tada bio Krapano, Crapano, Crappano. Na starim venecijanskim zemljopisnim kartama uvijek je pisalo Crappano.



Narod, Krapljani, svoj otok i selo zvali su Krapan. To je ostalo sve do današnjih dana. Nažalost, pritisak koji je počeo 1918. doveo je do toga da mnogi Krapljani i Krapljanke i sami počinju svoje selo i otok nazivati Krapanj. Sličnom pritisku promjene naziva odoljelo je selo Krapan u Istri. Ono je do 1945. bilo u sastavu Italije, pa pritisak nije bio dugotrajan.
Što se smatralo razlogom da se iz Krapna napravi Krapanj? U novoj državi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, bila su mjesta Kakanj, Krupanj, Trpanj pa se je valjda i Krapan trebao prilagoditi.
Ivo Furčić u svom djelu „ Narodno bogatstvo šibenskog područja“ (1980. izdavatelj Muzej grada Šibenika) piše isključivo o Krapnu. Godine 2004. i 2005. „Društvo otok Krapanj – Zagreb“ izdaje glasilo „KrapanNews“. Kada krapljanski Australci ljeti dođu u Krapan, nitko od njih ne govori o Krapnju. Samo Krapan.

Spomenuo sam Krapan u Istri, neposredno kod Raše. Isti naziv kao i otok sa selom Krapan u Dalmaciji. Dok su moji Krapljani ronili pod morem, oni istarski su „ronili“ pod zemljom. Vadili su ugalj.

U Kalabriji na jugu Italije u provinciji Catanzaro postoji gradić Cropani. I on nazivom podsjeća na oba naša Krapna. Slučajno, ili ti nazivi imaju zajedničko korijenje? Postoji hipoteza da ti nazivi dolaze od grčke riječi kopranon koja se prevodi kao mulj, blato, glib, gnoj, izmet. Na otoku Cipru je sačuvano više arhaičnih grčkih riječi nego u samoj Grčkoj. Tako i riječ koprana, koja znači kravlja balega, a ujedno je i dobro gnojivo.
Vrlo rano već u 17. stoljeću talijanski povjesničar pater Giovanni Fiore da Cropani u svom djelu „Della Calabria illustrata“, piše da je korijen naziva Cropani, grčka riječ kopranon, koju on prevodi kao plodno tlo, plodna zemlja. Gradić Cropani nalazi se na brežuljku (lakša obrana od neprijatelja) ispod kojega teče rijeka Crocchio. Uz tu rijeku je bila plodna zemlja.

A Krapan u Istri? Kada sam pitao svoga prijatelja, novinara i pisca Marijana Milevoja iz Labina, postoji li oko njegova Krapna močvaran, muljevit, blatnjav okoliš, odgovorio mi je: „ ... sve do izgradnje Raše 1937. i dvije godine ranije uređenja ušća istoimene rijeke, sve do Krapna, cijela površina bila je pod vodom-mješavinom morske i slatke vode“. Znači da se i ovdje radi o kopranonu.

A kakve veze ima kopranon s mojim Krapnom? Na otoku je veća uvala, široko otvorena prema jugu i jugozapadu, nalazi se između Donjeg mora i Solina. Dio te uvale naziva se Mugrad a drugi, manji Dražica. Kao djeca gazili smo („bucali“, rekli bi Krapljani) ljeti u plitkom Mugradu. Pravili smo male jedrilice i igrali se. Dno Mugrada je bilo prekriveno nataloženim muljem.
Pretpostavljam da je iz naziva Mudraga, premještanjem glasova i slogova nastao Mugrad. U blizini je Dražica pa je veći dio uvale možda bio Draga, Mudraga. A slog „mu“ upućuje eventualno na mulj? Samo razmišljanja, to dokazati danas je nemoguće.

Na otočić su u davna vremena vjerojatno najprije stigli grčki moreplovci. Došli su s juga i ravno u uvalu, koja je bila pred njima. Bila je plitka, pa su morali gaziti po mulju, kopranonu da bi se iskrcali na nepoznatom otočiću.

Tomo Curavić