Batuda

Izvor: Dalmatinski internetski libar
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!.


Libar besida
Batuda
imenica ženskoga roda
Stacionarni motor proizveden u riječkoj Tvornici motora Torpedo. Izraz batuda motora može označavati karakterističan ritam, otkucaj ili zvuk rada motora.
Fotografija: Pudelek – Marcin Szala; Wikimedia Commons; CC BY-SA 3.0
Hrvatski udarac, kucaj, otkucaj, doskočica, dosjetka, šala, vrsta pjeva češljugara, zvuk motora, tucanik, krak sidra
Izgovor
  • Split: batûda
  • Kaštela: bàtūda
  • Trogir: batûda
Objašnjenje Batuda je višeznačna regionalna riječ potvrđena u splitskom, kaštelanskom i trogirskom govoru te u drugim dalmatinskim i hrvatskim mjesnim govorima. Najčešće označava udarac ili kucaj, duhovitu doskočicu, otkucaj, posebnu vrstu pjeva češljugara ili karakterističan zvuk rada motora. U pojedinim izvorima zabilježena su i značenja tucanika te kraka sidra.
Definicija Imenica ženskoga roda kojom se, ovisno o mjesnom govoru i kontekstu, označava udarac, kucaj ili otkucaj, duhovita doskočica ili šala, vrsta pjeva češljugara, karakterističan ritam ili zvuk motora, tucanik odnosno nabijeni kameni sloj ili krak sidra koji zahvaća morsko dno.
Napomena Značenja i naglasci nisu jednaki u svim dalmatinskim govorima. Na Dalmapediji se zato uz pojedino značenje, kada je moguće, navodi mjesto ili govorno područje u kojem je ono potvrđeno.
Značenja
  • Udarac ili kucaj. Osnovno značenje potvrđeno je u splitskom, kaštelanskom i trogirskom govoru.
  • Otkucaj. U kaštelanskom govoru riječ može označavati pojedinačni otkucaj ili ritmično ponavljanje zvuka.
  • Doskočica, dosjetka ili šala. Kratka duhovita izreka, vic ili anegdota, često izrečena kao završna i dojmljiva opaska.
  • Vrsta pjeva češljugara. U trogirskom cakavskom govoru riječ označava jedan od prepoznatljivih oblika pjeva češljugara.
  • Batuda motora. Karakterističan otkucaj, ritam ili prepoznatljiv zvuk rada motora, osobito starijega brodskog ili stacionarnog motora.
  • Druga regionalna i stručna značenja. U pojedinim hrvatskim govorima riječ označava tucanik ili drobljeni kameni sloj, a u dalmatinskom pomorskom nazivlju krak sidra koji se zariva u morsko dno.
Napomene
  • U djelu Spliske riči oblik batûda naveden je kao splitska riječ za udarac u općem značenju.
  • U djelu Beside kaštelanske oblik bàtūda potvrđen je u značenjima doskočice, otkucaja i udarca.
  • U Rječniku i gramatici trogirskoga cakavskoga govora oblik batûda potvrđen je u značenjima kucaja ili udarca, duhovite doskočice, dosjetke, šale ili anegdote te vrste pjeva češljugara.
  • U rječnicima se mogu razlikovati broj, redoslijed i širina značenja. Takve razlike odražavaju posebnosti mjesnih govora i ne treba ih nužno smatrati proturječjima.
Primjeri
  • Cilu noć san sluša batudu ure.
  • Počeja je bacat batude pa smo se svi smijali.
  • Čula se batuda motora još dok je brod bija iza punte.
  • Po batudi smo znali čiji se brod vraća u porat.
  • Grdelin je izveja jednu čistu batudu.
  • Jakom batudom udarija je po vratima.
Sinonimi
  • udarac
  • kucaj
  • otkucaj
  • doskočica
  • dosjetka
  • šala
  • vic
  • anegdota
  • ritam
  • tucanik
  • drobljenac
  • krak sidra
    • Etimologija Riječ je romanskoga podrijetla i povezuje se s talijanskim riječima izvedenima od glagola battere, u značenju „udarati”. Iz predodžbe udarca razvila su se značenja kucaja, otkucaja, ritma, doskočice i karakterističnoga zvuka. Hrvatski jezični portal oblik bàtūda povezuje s talijanskim oblikom batutto.
    Srodne riječi
    Frazeologija
  • bacati batude – pričati doskočice, šale ili anegdote
  • batuda motora – karakterističan ritam ili zvuk rada motora
  • čuti batudu – čuti udarac, kucaj, otkucaj ili prepoznatljiv zvuk rada stroja
  • izvesti batudu – izvesti određeni oblik pjeva češljugara
    • Sintagma
  • batuda motora
  • batuda ure
  • batuda češljugara
  • jaka batuda
  • pravilna batuda
  • završna batuda
  • krak sidra

    • Batuda je višeznačna regionalna riječ potvrđena u govorima Splita, Kaštela i Trogira, kao i u drugim dalmatinskim i hrvatskim mjesnim govorima. U najraširenijim potvrđenim značenjima označava udarac ili kucaj te duhovitu doskočicu, dosjetku ili šalu.[1][2][3]

    Ovisno o području i kontekstu, riječ može označavati i otkucaj, posebnu vrstu pjeva češljugara, karakterističan zvuk rada motora, tucanik ili krak sidra.[2][3][4][5]

    Potvrđena značenja po područjima

    Split

    U rječniku Spliske riči Dunje Jutronić oblik batûda naveden je kao splitska riječ za udarac u općem značenju.[1]

    Taj podatak potvrđuje i gramatički rod riječi: batuda je imenica ženskoga roda.

    Kaštela

    U djelu Beside kaštelanske Radojke Baldić-Dugum zabilježen je oblik bàtūda. U kaštelanskom je govoru potvrđen u značenjima:

    • doskočica, šala ili vic
    • otkucaj
    • udarac

    [2]

    Kaštelanska potvrda posebno je važna jer uz značenje udarca bilježi i značenje otkucaja, kojim se riječ povezuje s ritmom i ponavljanjem zvuka.

    Trogir

    U Rječniku i gramatici trogirskoga cakavskoga govora Duška Geića zabilježen je oblik batûda. U trogirskom cakavskom govoru riječ označava:

    • kucaj ili udarac
    • duhovitu doskočicu, dosjetku, šalu ili anegdotu
    • vrstu pjeva češljugara

    [3]

    Trogirski izvor pokazuje da se značenje povezano s pjevom ptice ne odnosi općenito na svaki ptičji pjev, nego na određenu vrstu pjeva češljugara.

    Udarac, kucaj i otkucaj

    Udarac ili kucaj zajedničko je značenje potvrđeno u splitskom, kaštelanskom i trogirskom govoru.[1][2][3]

    U tom značenju riječ može označavati pojedinačni udar, zvuk nastao udaranjem ili ponavljajući kucaj. Kaštelansko značenje otkucaja dodatno naglašava ritmičku sastavnicu riječi.[2]

    Riječ se zato može upotrebljavati za zvuk sata, udar stroja, udaranje o tvrdu površinu ili drugi jasno izdvojeni zvučni otkucaj.

    Doskočica, dosjetka i šala

    U kaštelanskom i trogirskom govoru batuda označava kratku duhovitu izreku, doskočicu, dosjetku, šalu ili vic.[2][3]

    Takva se batuda često izgovara kao dojmljiva završna opaska u razgovoru. Preneseno značenje može se povezati s predodžbom jezičnoga „udarca”: kratke rečenice ili dosjetke koja ostavlja snažan dojam.

    U trogirskom izvoru značenje obuhvaća i anegdotu, pa batuda ne mora uvijek biti samo jedna kratka rečenica, nego može označavati i kraću šaljivu pripovijest.[3]

    Pjev češljugara

    U trogirskom cakavskom govoru batuda označava i vrstu pjeva češljugara.[3]

    Češljugar, u Dalmaciji često nazivan grdelin, poznat je po složenu i raznolikom pjevu. Batuda u ovom kontekstu označava određeni prepoznatljivi oblik ili dio takva pjeva, a ne općenito glasanje svih ptica.

    Batuda motora

    Izraz batuda motora označava karakterističan kucaj, takt, ritam ili zvuk rada motora.

    Posebno se može odnositi na starije brodske i stacionarne motore kod kojih su se pojedinačni radni taktovi jasno čuli. Iskusan slušatelj mogao je prema batudi procjenjivati radi li motor pravilno, pa čak i prepoznati pojedinu brodicu prije nego što bi je ugledao.

    Ovo značenje prirodno se nadovezuje na potvrđena značenja kucaja i otkucaja. Batuda motora ne označava nužno kvar ili nepoželjnu buku, nego njegov prepoznatljivi zvučni ritam.

    Tucanik i nabijeni kameni sloj

    Hrvatski jezični portal bilježi regionalno značenje povezano s tucanikom ili drobljencem.[4]

    U tom značenju batuda označava sitan kameni materijal ili sloj materijala zbijen udaranjem i pritiskanjem, primjerice pri učvršćivanju puta ili druge podloge.

    U standardnom hrvatskom jeziku češće se upotrebljavaju nazivi tucanik, drobljenac i nasipni sloj.

    Pomorsko značenje

    U dalmatinskom pomorskom nazivlju batuda je zabilježena kao krak sidra koji se pri sidrenju zariva u morsko dno.[5]

    Krak sidra ostvaruje zahvat s dnom i omogućuje sidru da zadrži brod na mjestu. U suvremenom standardnom pomorskom nazivlju uobičajen je izraz krak sidra.

    Naglasak i gramatička obilježja

    U tiskanim rječnicima zabilježeni su različiti mjesni naglasni oblici:

    • Split: batûda[1]
    • Kaštela: bàtūda[2]
    • Trogir: batûda[3]

    Razlike u naglasku odražavaju posebnosti mjesnih govora. Nijedan od tih oblika ne treba predstavljati kao jedini ispravan izgovor za cijelu Dalmaciju.

    Riječ je imenica ženskoga roda:

    • nominativ jednine: batuda
    • genitiv jednine: batude
    • dativ jednine: batudi
    • akuzativ jednine: batudu
    • instrumental jednine: batudom

    Padežni oblici i njihovi naglasci mogu se razlikovati među mjesnim govorima.

    Etimologija

    Riječ je romanskoga podrijetla. Hrvatski jezični portal oblik bàtūda povezuje s talijanskim oblikom batutto.[4]

    Povezuje se i s talijanskim glagolom battere, u značenju „udarati”. Od osnovne predodžbe udarca razvila su se značenja kucaja, otkucaja, ritma i ponavljanja.

    Preneseno značenje doskočice ili šale može se razumjeti kao kratak i dojmljiv „udarac” riječima, dok je izraz batuda motora povezan s pravilnim ponavljanjem njegovih radnih taktova.

    Različita značenja nisu nužno jednako zastupljena u svim dalmatinskim govorima.

    Primjeri uporabe

    • Cilu noć san sluša batudu ure.
    • Počeja je bacat batude pa smo se svi smijali.
    • Čula se batuda motora još dok je brod bija iza punte.
    • Po batudi smo znali čiji se brod vraća u porat.
    • Motor drži mirnu i pravilnu batudu.
    • Grdelin je izveja jednu čistu batudu.
    • Jakom batudom udarija je po vratima.

    Navedene rečenice ilustriraju moguću uporabu riječi. Nisu doslovni prijepisi rječničkih primjera iz tiskanih izvora.

    Vidi još

    Izvori

    1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Dunja Jutronić, Spliske riči: rječnik: hrvatski standardni jezik – splitski govor, Matica hrvatska, Ogranak Split, Split, 2018., natuknica uz standardnohrvatsku riječ „udarac”, ISBN 978-953-7797-42-3.
    2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Radojka Baldić-Dugum, Beside kaštelanske, Bijaći – Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela i Muzej grada Kaštela, Kaštela, 2006., natuknica „bàtūda”, ISBN 953-99599-1-8.
    3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Duško Geić, Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora, Književni krug Split i Združeni artisti Trogir, Split–Trogir, 2015., natuknica „batûda”, ISBN 978-953-163-411-3.
    4. ↑ 4,0 4,1 4,2 „bàtūda”, Hrvatski jezični portal, Znanje i Srce, pristupljeno 14. srpnja 2026.
    5. ↑ 5,0 5,1 Silvio Braica, „Kratki pojmovnik o moru, ribarstvu i pomorstvu”, Ethnologica Dalmatica, broj 22, 2015., natuknica „batuda”.

    Vanjske poveznice

    Dobavljeno iz "https://dalmapedia.org/index.php?title=Batuda&oldid=20657"