Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!.
Libar besida
bigule
imenica ženskoga roda, množina
Vrlo tanka tjestenina za juhu, kao ilustracija za bigule
CC BY-SA 4.0; autor: El Mono Español; Wikimedia Commons
Juha s tankom tjesteninom; primjer uporabe tanke tjestenine u juhi
Bigule su dalmatinski naziv za vrstu tjestenine, osobito tjesteninu dugoga oblika srodnu špagetima ili vermicellima. Riječ je potvrđena u dalmatinskim govorima i rječničkim izvorima. U trogirskom cakavskom govoru zabilježena je natuknica bigule, dok oblik biguli upućuje na bigule. U drugim dalmatinskim govorima riječ također označava tjesteninu odnosno špagete.
Definicija
Vrsta tjestenine, najčešće dugoga i tankoga oblika; ovisno o mjesnom govoru može odgovarati rezancima, špagetima ili njima srodnoj tjestenini.
Napomena
Izgled, debljina i lokalno poimanje bigula mogu se razlikovati među dalmatinskim govorima. Zbog toga riječ nije potrebno poistovjetiti samo s jednom suvremenom vrstom tjestenine.
Značenja
Vrsta tjestenine. Osnovno značenje potvrđeno u dalmatinskim rječničkim izvorima.
Tjestenina dugoga oblika. U stručnoj literaturi bigule su opisane kao vrsta tjestenine dugog oblika.
Špageti ili njima srodna tjestenina. U pojedinim dalmatinskim govorima riječ se povezuje sa špagetima.
Napomene
U Rječniku i gramatici trogirskoga cakavskoga govora Duška Geića zabilježeno je bigule, -ul mn. ž. – vrsta tjestenine, dok natuknica biguli upućuje na bigule.
Riječ je potvrđena i u drugim dalmatinskim leksičkim izvorima, uz osnovno značenje vrste tjestenine.
U stručnoj literaturi o romanskim posuđenicama zabilježeno je bigule f. pl. – vrsta tjestenine dugog oblika, uz tršćanski oblik bigolo i mletački bigoli.
U govoru Grohota na Šolti bigule su zabilježene kao imenica ženskoga roda u množini u značenju vrsta tjestenine, špageti.
Napomene
Commonsove fotografije prikazuju vrlo tanku tjesteninu i njezinu uporabu u juhi te služe kao ilustracija. Ne predstavljaju dokumentirani povijesni oblik trogirskih, kaštelanskih ili splitskih bigula.
Bigule su romanizam. U stručnoj literaturi riječ se povezuje s tršćanskim bigolo i mletačkim bigoli, nazivima za vrstu duge tjestenine odnosno vermicelle. U dalmatinskim govorima riječ je prilagođena mjesnom glasovnom i gramatičkom sustavu te je najčešće zabilježena u množinskom obliku bigule.
Geić, Duško. Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora. Split: Književni krug; Trogir: Združeni artisti Trogir, 2015. Biblioteka Čakavska rič, knj. 9. ISBN 978-953-163-411-3.
Baldić-Dugum, Radojka. Beside kaštelanske. Kaštela: Bijaći – Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela; Muzej grada Kaštela, 2006. ISBN 953-99599-1-8.
Jutronić, Dunja. Spliske riči: rječnik hrvatski standardni jezik – splitski govor. Split: Matica hrvatska, Ogranak, 2018. ISBN 978-953-7797-42-3.
Gačić, Jasna. Radovi o romanskim posuđenicama u dalmatinskim govorima – natuknica bigule.
