Škrovada

Libar besida
Škrovada
imenica, ženski rod; zemljopisno ime
Keramička posuda za pečenje – suvremeni primjer posude slične škrovadi. Fotografija: Jim Heaphy (Cullen328), Wikimedia Commons.
Jim Heaphy (Cullen328), CC BY-SA 4.0, izvor.
Satelitska snimka otoka Žirja i okolnoga otočja, kojemu pripada otočić Škrovada. Izvor: NASA World Wind, Wikimedia Commons.
NASA World Wind, javno dobro (Public domain), izvor.
Hrvatski	Posuda za pečenje, Tepsija, Lim za pečenje; Škrovada (otočić)
Izgovor	škrováda, škrovãda
Objašnjenje	Škrovada je dalmatinski i čakavski naziv za plitku posudu za pečenje hrane, osobito u pećnici. Može označavati metalnu tepsiju, lim ili sličnu posudu za pečenje. U starijoj uporabi zabilježena je i plitka posuda s drškom u kojoj se pogača pekla na žaru, pod pepelom. Škrovada je ujedno zemljopisno ime nenaseljenoga otočića uz otok Žirje, u šibenskom arhipelagu.
Definicija	1. Plitka posuda za pečenje hrane, tepsija ili lim za pečenje. 2. Škrovada – nenaseljeni otočić uz Žirje.
Napomena	U značenju posude riječ se piše malim početnim slovom (škrovada), a kao vlastito ime otočića velikim početnim slovom (Škrovada). Različiti rječnički opisi potvrđuju da oblik i materijal posude mogu ovisiti o mjesnoj uporabi.
Značenja	Plitka posuda za pečenje hrane u pećnici, osobito tepsija ili lim za pečenje. Starinska plitka posuda s drškom za pečenje pogače na žaru, pod pepelom. Škrovada (otočić) – nenaseljeni otočić uz Žirje, u šibenskom arhipelagu.
Napomene	Petar Skok bilježi naziv škrovada u Smokvici na Korčuli te njegovu uporabu u otočkoj toponimiji. U čakavskoj leksikografskoj građi potvrđena je četvrtasta plitka posuda za pečenje. Otočić Škrovada nalazi se južno od Žirja. Prema objavljenim geografskim podacima površina mu je približno 0,053 km², a duljina obalne crte 1,24 km. Etimološka povezanost naziva posude i otočkoga toponima predmet je jezikoslovnih tumačenja.
Primjeri	Stavi kruv u škrovadu pa ga metni peć. (ilustrativni primjer)
Sinonimi	Tepsija, Lim za pečenje, Pleh
Etimologija	Podrijetlo riječi nije potpuno razjašnjeno. Petar Skok povezuje škrovadu s romanskim, osobito furlanskim jezičnim slojem, te bilježi njezinu uporabu u otočkoj toponimiji. Novija jezikoslovna istraživanja srodnoga oblika škravade razmatraju i mogućnost slavenskoga podrijetla, uz usporedbu s praslavenskim oblikom *sk(o)vorda. Podrijetlo samoga toponima Škrovada ne treba smatrati konačno utvrđenim.
Srodne riječi	Posuda za pečenje, Pećnica, Pečenje, Žirje, Škrovada (otočić)
Izvori	Radоjka Baldić i Đugum, Beside kaštelanske, Kaštela: Muzej grada Kaštela, 2006. (rječnički izvor i bibliografski podaci prema dostavljenim fotografijama). Duško Geić, Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora, Trogir: Književni krug, 2015. Dunja Jutronić, Spliske riči: rječnik hrvatskoga standardnog jezika – splitski govor, Split: Matica hrvatska, Ogranak Split, 2018. Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, natuknica skrovada. B. Matoković-Sudamija, Čakavska rič, XXIX (2001.), br. 2, str. 127. Izvor. Šoltanski rječnik, natuknica škrovada. Sandra Požar, rad o leksiku glagoljskoga samostanskog inventara, rasprava o obliku škravade. Škrovada – Wikipedija, zemljopisni podaci. NASA World Wind, satelitska snimka Žirja.