Vinska klauzula
| Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!. |
Vinska klauzula naziv je za odredbu trgovinskoga ugovora između Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Italije, sklopljenoga 6. prosinca 1891. godine, kojom je talijanskim vinima omogućen povlašten uvoz na austro-ugarsko tržište. Odredba se počela primjenjivati 1892. godine te je pridonijela gospodarskoj krizi dalmatinskoga vinogradarstva, osiromašenju dijela stanovništva i pojačanom iseljavanju iz Dalmacije.
Vinska klauzula formalno je prestala vrijediti 1904. godine, dok je prijelazni povlašteni carinski režim trajao do kraja iste godine, odnosno završio 1. siječnja 1905. godine.
U gospodarskoj i društvenoj povijesti Dalmacije Vinska klauzula zauzima važno mjesto, osobito zbog njezine povezanosti s krizom vinogradarstva, pojavom filoksere i iseljavanjem stanovništva u prekomorske zemlje.
| Libar besida | |
|---|---|
| vinska klauzula | |
| imenica, ženski rod | |
 | |
| Izgovor | vȋnskā klȁuzula |
| Objašnjenje | Povijesni naziv za posebnu odredbu austro-ugarsko-talijanskoga trgovinskog ugovora iz 1891. godine, kojom je talijanskom vinu omogućen povlašten uvoz na tržište Austro-Ugarske Monarhije. |
| Definicija | Trgovinska odredba kojom su talijanska vina ostvarivala povoljnije carinske uvjete pri uvozu na austro-ugarsko tržište. |
| Napomena | Vinograd na otoku Visu. Fotografija Nikole Škorića preuzeta je s Wikimedia Commonsa i objavljena pod licencom CC BY-SA 2.5. |
| Značenja |
|
| Napomene |
|
| Srodne riječi |
|
| Izvori |
|
Povijesna pozadina
Uspon dalmatinskoga vinogradarstva
Tijekom druge polovice XIX. stoljeća vinogradarstvo je postalo jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti Dalmacije. Vinova loza uzgajala se na otocima, u priobalju i u dijelovima dalmatinskoga zaleđa, a proizvodnja vina predstavljala je važan izvor prihoda brojnim obiteljima.
Nakon širenja filoksere u Francuskoj tijekom druge polovice XIX. stoljeća smanjila se francuska proizvodnja vina. Povećana potražnja na europskim tržištima pogodovala je proizvođačima iz drugih vinogradarskih područja, među kojima je bila i Dalmacija.
U tom razdoblju dio dalmatinskih vinogradara proširivao je vinograde, a prihodi od prodaje vina pridonosili su gospodarskom razvoju pojedinih mjesta i otoka.
Povjesničar Rudolf Kraljević opširno je istražio taj razvoj u knjizi Vinogradarski slom i demografski rasap južne Hrvatske u osvit 20. stoljeća (vinogradarstvo Dalmacije 1850.–1904.: uspon, procvat, klonuće), objavljenoj 1994. godine.
Austro-ugarsko-talijanski trgovinski odnosi
Nakon ujedinjenja Italije trgovinski odnosi između Austro-Ugarske i Kraljevine Italije uređivani su međudržavnim ugovorima. Njihove odredbe utjecale su na pomorsku trgovinu, carine i položaj proizvođača na istočnoj obali Jadrana.
Povjesničar Šime Peričić obradio je ranije ugovore u radu „Dalmacija u prvim pomorsko-trgovinskim ugovorima između Austrije i Italije”, pokazujući kako su trgovinski odnosi dviju država imali neposredne posljedice za dalmatinsko gospodarstvo.
Vinska klauzula iz 1891. godine
Trgovinski ugovor između Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Italije sklopljen je 6. prosinca 1891. godine.
Jedna od njegovih odredaba, poznata kao Vinska klauzula, omogućila je uvoz talijanskoga vina na austro-ugarsko tržište uz povoljnije carinske uvjete.
Klauzula se počela primjenjivati u kolovozu 1892. godine.
Povlašteni položaj talijanskih vina povećao je konkurenciju domaćim proizvođačima. Dalmatinski vinogradari, koji su u velikoj mjeri ovisili o prodaji vina, bili su posebno osjetljivi na promjene tržišnih uvjeta.
Pritom valja razlikovati gospodarsku konkurenciju izazvanu carinskim povlasticama od drugih uzroka krize, uključujući bolesti vinove loze, promjene europske proizvodnje i strukturne slabosti dalmatinskoga gospodarstva.
Posljedice za dalmatinsko vinogradarstvo
Pad prihoda i osiromašenje
Povećani uvoz talijanskih vina uz povoljnije carinske uvjete pridonio je smanjenju tržišnih mogućnosti dalmatinskih proizvođača.
Za mnoge obitelji vino je bilo jedan od glavnih izvora novčanih prihoda. Nepovoljne otkupne cijene i otežana prodaja stoga su se odražavale na sposobnost podmirivanja poreza, dugova i svakodnevnih životnih potreba.
Gospodarska kriza nije jednako pogodila sva dalmatinska područja, ali je osobito teško pogađala sredine u kojima je vinogradarstvo predstavljalo temelj lokalnoga gospodarstva.
Filoksera i dodatne poteškoće
Istodobno s tržišnim problemima dalmatinsko vinogradarstvo suočavalo se s bolestima vinove loze, osobito filokserom.
Filoksera je štetnik koji napada vinovu lozu i može prouzročiti propadanje vinograda. Njezino širenje zahtijevalo je obnovu nasada, što je za osiromašene vinogradare predstavljalo dodatni financijski teret.
Zbog toga se gospodarski slom dalmatinskoga vinogradarstva ne može objasniti isključivo Vinskom klauzulom. Riječ je o djelovanju više međusobno povezanih gospodarskih, tržišnih i bioloških čimbenika.
Vinska klauzula i iseljavanje iz Dalmacije
Iseljavanje kao posljedica gospodarske krize
Iseljavanje iz Dalmacije u prekomorske zemlje započelo je prije sklapanja trgovinskoga ugovora iz 1891. godine, ali je gospodarska kriza vinogradarstva pridonijela njegovu jačanju.
Među odredištima dalmatinskih iseljenika bile su Sjedinjene Američke Države, zemlje Južne Amerike, Australija i Novi Zeland.
Povjesničar Ljubomir Antić u radu „Odnos javnosti prema iseljavanju iz Dalmacije od 80-ih godina 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata” analizirao je gospodarske i društvene okolnosti iseljavanja te način na koji je dalmatinska javnost promatrala taj proces.
Vinska klauzula u historiografiji se navodi kao jedan od važnih čimbenika koji su pridonijeli pogoršanju životnih prilika i odluci dijela stanovništva da napusti Dalmaciju.
Prodaja kuća i imanja radi odlaska
Gospodarska kriza pojedine je obitelji dovodila u položaj u kojemu više nisu mogle osigurati opstanak od vinogradarstva.
U suvremenim novinskim svjedočanstvima zabilježeni su slučajevi u kojima su vinogradari prodavali vlastite kuće ili drugu imovinu kako bi prikupili novac za odlazak u prekomorske zemlje.
Ljubomir Antić navodi primjer iz Narodnoga lista od 15. kolovoza 1900. godine, koji opisuje vinogradara prisiljenoga na prodaju rodne kuće i iseljavanje u Ameriku.
Takva svjedočanstva pokazuju da iseljavanje nije uvijek bilo posljedica želje za boljom zaradom, nego i pokušaj izlaska iz gospodarske nevolje.
Ipak, pojedinačne primjere ne treba poistovjećivati sa sudbinom svih dalmatinskih iseljenika.
Demografske posljedice
Pojačano iseljavanje ostavilo je posljedice na obiteljski život, radnu snagu i demografsku strukturu pojedinih dalmatinskih sredina.
Odlazak radno sposobnoga stanovništva mijenjao je gospodarske mogućnosti mjesta iz kojih su iseljenici potjecali.
Istodobno su novčane doznake iseljenika mogle predstavljati važnu pomoć obiteljima koje su ostale u Dalmaciji.
Zbog toga demografske posljedice treba promatrati u širem društvenom i gospodarskom kontekstu.
Reakcije suvremenika
Vinska klauzula izazvala je nezadovoljstvo među dalmatinskim vinogradarima, gospodarskim predstavnicima i dijelom političke javnosti.
Među njezinim istaknutim kritičarima bio je Juraj Biankini, koji je upozoravao na gospodarske teškoće Dalmacije i njihovu povezanost s iseljavanjem stanovništva.
O problemima vinogradarstva i iseljavanja pisali su i dalmatinski listovi, među njima Narodni list i Pučki list.
U javnim raspravama tražile su se promjene trgovinske politike i zaštita domaće proizvodnje vina.
Ukidanje Vinske klauzule i završetak 1905. godine
Formalno ukidanje 1904. godine
Vinska klauzula formalno je prestala vrijediti 15. listopada 1904. godine.
Međutim, njezino ukidanje nije istodobno značilo potpuni prestanak svih posebnih carinskih pogodnosti za uvoz vina.
Prijelazni režim do kraja 1904. godine
Posebnim sporazumom od 24. rujna 1904. godine predviđen je ograničeni povlašteni uvoz određenih bijelih vina tijekom preostaloga dijela 1904. godine.
Prijelazni režim trajao je do 31. prosinca 1904. godine.
Time je formalno ukinuta dotadašnja Vinska klauzula, ali je određeni oblik povlaštenoga uvoza vina zadržan do završetka kalendarske godine.
Stvarni završetak 1. siječnja 1905. godine
Od 1. siječnja 1905. godine prestao je vrijediti i prijelazni režim posebnih carinskih povlastica za uvoz vina.
Zbog toga treba razlikovati:
- 15. listopada 1904. – formalni prestanak Vinske klauzule.
- 31. prosinca 1904. – posljednji dan prijelaznoga povlaštenog režima.
- 1. siječnja 1905. – početak razdoblja bez dotadašnje posebne povlastice.
Ta razlika objašnjava zašto se u povijesnim prikazima kao završetak Vinske klauzule navodi 1904. godina, dok je potpuni prestanak prijelaznih pogodnosti nastupio početkom 1905. godine.
Novi trgovinski ugovor 1906. godine
Austro-Ugarska Monarhija i Kraljevina Italija sklopile su 11. veljače 1906. godine novi trgovinski i plovidbeni ugovor.
Njime nije obnovljena dotadašnja Vinska klauzula.
Dugoročne posljedice
Ukidanje Vinske klauzule nije značilo i neposredan oporavak dalmatinskoga vinogradarstva.
Gospodarske teškoće, bolesti vinove loze i iseljavanje stanovništva nastavili su utjecati na život u Dalmaciji i nakon prestanka posebnih carinskih pogodnosti.
Stoga se 1905. godina može smatrati završetkom prijelaznoga povlaštenog carinskog režima, ali ne i završetkom gospodarskih i demografskih posljedica povezanih s Vinskom klauzulom.
Povijesna istraživanja
Među važnijim istraživačima gospodarske i društvene povijesti dalmatinskoga vinogradarstva ističe se povjesničar Rudolf Kraljević (1933.–2024.).
U knjizi Vinogradarski slom i demografski rasap južne Hrvatske u osvit 20. stoljeća (vinogradarstvo Dalmacije 1850.–1904.: uspon, procvat, klonuće), objavljenoj 1994. godine u izdanju Književnoga kruga u Splitu, Kraljević je obradio razvoj dalmatinskoga vinogradarstva od sredine XIX. stoljeća do njegova gospodarskog sloma.
Objavio je i radove o vinogradarskoj krizi, bolestima vinove loze te demografskim posljedicama iseljavanja.
Posebno je važan njegov rad „Vinska klauzula, bolesti loze i demografski rasap južne Hrvatske”, objavljen 1994. godine u katalogu Vino u Hrvata.
Pitanjem Vinske klauzule bavili su se i Ivo Perić, Šime Peričić te Ljubomir Antić, čiji radovi omogućuju sagledavanje gospodarskih, političkih i demografskih okolnosti njezina nastanka i posljedica.
Izvori i literatura
Temeljna literatura
- Kraljević, Rudolf. Vinogradarski slom i demografski rasap južne Hrvatske u osvit 20. stoljeća (vinogradarstvo Dalmacije 1850.–1904.: uspon, procvat, klonuće). Split: Književni krug, 1994. ISBN 953-163-006-2.
- Antić, Ljubomir. „Odnos javnosti prema iseljavanju iz Dalmacije od 80-ih godina 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata”. Historijski zbornik, XXXVIII (1985.), str. 191–208. Cjeloviti rad.
- Perić, Ivo. „Vinska klauzula” u pretposljednjem trgovinskom ugovoru između Austro-Ugarske i Italije i njene posljedice u Dalmaciji. Rad JAZU, knj. 375, 1978.
- Peričić, Šime. „Dalmacija u prvim pomorsko-trgovinskim ugovorima između Austrije i Italije”. Naše more, 31, br. 5 (1984.), str. 233–237.
- Blažević, M. „Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921.” Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 51 (2009.), str. 161–201.
Ostali radovi Rudolfa Kraljevića
- Kraljević, Rudolf. Vinogradarska privreda Dalmacije (1850–1904). Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1983.
- Kraljević, Rudolf. „Slom dalmatinske vinogradarske privrede i rođenje politike 'novog kursa'”. Zbornik radova, 3, Pedagoška akademija, Mostar, 1990., str. 104–114.
- Kraljević, Rudolf. „Vinogradarstvo – stožer dalmatinskog gospodarstva između 1850. i 1892.” Hrvatski neretvanski zbornik, 1, Metković, 1993., str. 231–256.
- Kraljević, Rudolf. „Vinska klauzula, bolesti loze i demografski rasap južne Hrvatske”. U: Vino u Hrvata (katalog), Zagreb, 1994., str. 67–71.
- Kraljević, Rudolf. „Egzodus Dalmatinaca (iseljavanje u daleke zemlje izazvano vinskom krizom)”. Slobodna Dalmacija, Split, svibanj–lipanj 1993., feljton u 13 nastavaka.
Dodatna literatura
- Alaupović, Ivan. Iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje. Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, 2020. Trajna poveznica.
- Korać, Dijana. „Rudolf Kraljević (1933.–2024.)”. Hercegovina, 11 (2025.), str. 387–390.
Enciklopedijski i mrežni izvori
- „Vinska klauzula”. Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Mrežno izdanje.
- „Vinska klauzula”. Vinopedia. Mrežno izdanje.
- „Korčula”. Pomorska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Mrežno izdanje.
Povijesni dokumenti i novinski izvori
Sljedeći dokumenti i novinski tekstovi važni su za istraživanje Vinske klauzule. Dio je poznat posredstvom znanstvene literature, a njihove izvorne primjerke potrebno je zasebno provjeriti.
- Austro-ugarsko-talijanski trgovinski ugovor od 6. prosinca 1891.
- Pučki list, 18. studenoga 1892.
- Narodni list, 23. studenoga 1892.
- Narodni list, 15. kolovoza 1900.
- Zaključak Dalmatinskoga sabora protiv Vinske klauzule, 1901.
- Dokumentacija Trgovačko-obrtničke komore u Splitu i šibenske općine iz 1904. godine.
- Austro-ugarsko-talijanski sporazum od 24. rujna 1904.
- Austro-ugarsko-talijanski trgovinski i plovidbeni ugovor od 11. veljače 1906.
- Mađarski zakon XXIII. iz 1908. i pripadajuće obrazloženje. Povijesni pravni tekst.