Pomorski zapisi Vlaha Bongi/Kalafatavanje broda

Izvor: Dalmatinski internetski libar
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!.


Grb Dubrovačke Republike
Pomorski zapisi Vlaha Bongi
Kalafatavanje broda
imenica – naziv tradicionalnog brodograđevnog postupka
Ribar pri kalafatavanju drvenoga broda
Tradicionalno kalafatavanje drvenoga broda. Usporedna fotografija postupka, nije dio izvorne autorove objave. Izvor: Wikimedia Commons, CC BY 3.0.
CC BY 3.0
Tradicionalni kalafatski alat i materijal za brtvljenje
Stupa, kalafatsko željezo i drveni bat. Usporedna fotografija alata. Izvor: Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.
CC BY-SA 3.0
Tradicionalna kalafatska kutija iz muzejske zbirke
Kalafatska kutija iz Muzeja povijesti Nantesa. Fotografija: Koreller, Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0.
CC BY-SA 4.0
Hrvatski šuperenje spojeva brodskih dasaka; brtvljenje spojeva drvene brodske oplate
Objašnjenje Kalafatavanje broda, poznato i kao šuperenje, tradicionalni je postupak brtvljenja spojeva drvene brodske oplate. Između madjera i na drugim spojevima ugurava se odgovarajući vlaknasti materijal kako bi se spriječio prodor mora u brod. U postupku se koriste posebna kalafatska željeza, škarpeli i batovi. Pomorski zapis Vlaha Bongi donosi opis pripreme kimenata, odabira alata, utiskivanja stupe i završne zaštite spojeva.
Definicija Tradicionalni postupak brtvljenja spojeva drvenoga broda utiskivanjem stupe ili drugoga vlaknastog materijala pomoću kalafatskog alata.
Autor Vlaho Bongi

Izvorni autorski zapis

KALAFATAVANJE BRODA

RIJEČNIK HRVATSKIH TRADICIONALNIH POMORSKIH IZRAZA 15. Dio by V. Bongi

© Sakupio i sastavio Vlaho Bongi

Propuštanje mora kroz kimente (spojeve izmedu madjera), između glava madjera ili madjera i ašte (statve) spriječava se kalafatavanjem (šuperenjem) tj. ugurivanjem stupe, pamuka ili vune u spojeve.Prije početka kalafatavanja iz kimenata se mora izvadit stara/oštećena stupa sa kukom (t). Nakon toga se škarpelima (k, j) povlaci kroz kimenat da bi se iz kimenta makli svi zaostaci stupe i gnjileži. Za vadit tvrdu stupu upotrebljava se oštri kalafatski škarpel (c). Kimenti se urede/otvore (obnove) što se radi sa škarpelima (n, o) i namažu se minijem (olovni oksid/PbO). Nakon što su kimenti spremni za kalafatavanje tj. ugurivanje nove stupe u čisti pripremljeni kimenat uz pomoc škarpela (d) i maceta - kalafatskog bata (r, s) počimljemo ugurivat tanku tvrdo upletenu lanenu upredenicu koja stvara glavno brtvilo i ulazi u dubinu zadnje trečine (izvanka) kunja kimenta. Kalafatavanje se nikad nesmije izvodit uz pomoč raznih željeznih čekića jer se s njima nema kontrola dubine nabijanja tako da onda ljeta ulaze dublje u kunj kimenta i samim tim uništavaju kimenat. Za rad na teško pristupačnim mjestima ko sto su spoj Picuna/Panižela (1.madjera do kolumbe) i kolumbe ili spoj madjera i ašte (statve) upotrebjavaju se ljeta (e, i, j) prema potrebi. Nakon sto smo kalafatali sami vrh kunja kimenta idemo na potpuno zatvaranje kimenta.

Potpuno zatvaranje kimenta se radi uz pomoć maceta i ljeta (f, g, h) čiji vrh je "tup" tako da ne ulazi u sam vrh kunja (zadnju trečinu). Debljinu ovog ljeta određujemo po širini kimenta tako da stupu utiskivamo do prvog reda stupe.

Debljinu upletke određivamo prema procjenjenoj širini prve trečine (izvanka) širine kimenta. Upredenicu ne nabijamo po redu nego se preskace odrdena duzina širine ljeta, ali se početak sljedečeg "naboja" nabija do kraja prijašnjeg naboja tako da preskočena dužina upredenice ostane stršat vanka i ona če u stvarnosti bit nabijena ko treći sloj. Ova upredenica se nesmije upredat u čvrsto nego mora bit labava.Tako nabijena stupa se maže sa olovnim oksidom/minijem (PbO), a nakon toga temeljnom bojom i intonikom. Ti premazi smanjuju mogučnost da madjeri kako se stanjavaju izbacu stupu vanka, a usput i štite kimenat od ulaska štetnih organizama, a samim tim i truljenja vrha konusa/zadnje trecine (izvanka) kimenta.

Napomenuo bi da u slučaju da se kalafatavanje kimenata radi pamukom da se tešte (glave madjera) obavezno kalafatavaju stupom.


Usporedne ilustracije kalafatskog alata i opreme

Napomena uredništva Dalmapedije:

Fotografije u nastavku zamjenske su ilustracije tradicionalnog kalafatskog alata i opreme, odabrane iz zbirke Wikimedia Commons. One nisu izvorne ilustracije koje su pratile autorski zapis Vlaha Bongi.

Slovne oznake u zagradama preuzete su iz izvornog autorova teksta i služe povezivanju opisanih alata s usporednim fotografijama. Fotografije ne moraju prikazivati potpuno jednake primjerke alata kao na izvornim ilustracijama.

Usporedne oznake urednički su dodatak Dalmapedije i mogu se naknadno dopuniti ili ispraviti prema stručnim primjedbama autora.

Zamjenske fotografije s oznakama iz izvornog zapisa

Dodatne fotografije kalafatavanja i opreme

Napomena o izvorniku

Tekst je prenesen prema izvornoj objavi autora Vlaha Bongi, bez jezičnih i sadržajnih izmjena.

Izvorne ilustracije koje su pratile autorovu objavu nisu prenesene na Dalmapediju jer njihova autorskopravna dopuštenja nisu potvrđena.

Umjesto njih objavljene su usporedne fotografije sa slobodnim licencama ili iz javnog vlasništva, preuzete iz zbirke Wikimedia Commons.

Usporedne fotografije, njihove slovne oznake i popratna objašnjenja urednički su dodatak Dalmapedije, a ne dio izvornog autorskog zapisa.

Napomena o miniju: U izvornom zapisu naveden je olovni oksid (PbO). Zamjenska fotografija prikazuje crveni minij, odnosno olovni(II,IV) oksid (Pb₃O₄). Izvorni autorov tekst sačuvan je bez izmjene.

Izvori

  • Vlaho Bongi, Rječnik hrvatskih tradicionalnih pomorskih izraza, 15. dio, „Kalafatavanje broda”.
  • Izvorna objava: Facebook, 2. studenoga 2026.
  • Wikimedia Commons – Caulking, slobodno licencirana fotografska građa.
  • Podaci o autorima fotografija i licencama navedeni su uz pojedine datoteke i na njihovim stranicama na Wikimedia Commonsu.

Povezani sadržaji