Autonomno ronjenje na zrak i nitrox

• 

KNJIGA

Naslov: Autonomno ronjenje na zrak i nitrox
Autor: Mario Matijaš
Nakladnik:
Ronilački klub Nautilus Split
Udruga veterana HRM
Za nakladnika: Roberto Kramarić, dipl. oec.
Recenzenti:
Igor Glavičić, prof
Pavle Jovović, dr.med.
prof.dr.sc. Marko Ljubković
Lektor: Tomislav Vrančić, prof.
Grafička priprema: Mario Matijaš
Tisak: KERSCHOFFSET Zagreb d.o.o.
Naklada: 500 primjeraka
CIP zapis dostupan unračunalnom katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 181025059
ISBN 978-953-49309-0-8

Split 2020.

• 

PREDGOVOR

Sva dosadašnja tiskana i izdana literatura o ronilaštvu i ronilačkoj tehnici u Hrvatskoj može se doslovno izbrojiti na prste jedne ruke. Zbog svega toga svaka nova knjiga iz te djelatnosti zaslužuje našu pozornost.

U zadnjih 50-ak godina ronilaštvo u svjetskim razmjerima doživljava intenzivan razvoj, popularnost i masovnost, a slijed te ekspanzije odražava se i u našem priobalju i podmorju. Bez obzira radi li se o sportskim, profesionalnim ili vojnim ronjenjima, fizikalno-tehnički i medicinski aspekti u osnovi su identični za sve te vrste djelatnosti.

Autor knjige, naš Mario Matijaš, kroz svoju osnovnu životnu djelatnost i zanimanje na vrijeme je spoznao da se samo cijeloživotnim učenjem i upornim radom mogu pratiti sva tekuća dostignuća u ronilaštvu. Kao rezultat takovoga rada i pristupa dobili smo ovo tiskano djelo, zapravo uspješnu simbiozu teorije i prakse na mjestu. Knjiga je pisana prema svim postulatima didaktike i metodike te nas jednostavno kroz sva poglavlja postupno i stručno uvodi u svijet podmorja. Neka poglavlja su ugodne novitade u stručnom pogledu te su svakako doprinos razvoju ronjenja u nas. Sadržajno, slikovno i tabelarno knjiga razbija monotoniju pri čitanju, jednostavno rečeno knjiga je čitka i pitka, tako da može zadovoljiti širi spektar ronilačke populacije. Knjigu osobno preporučujem mladim generacijama elektronički pismenih ronilaca kao dopunu u obrazovanju, jer bez puno klikanja po internetu na jednom mjestu mogu pronaći koncizno sve što je nužno i korisno za siguran ulazak u podmorje, a osim toga mnoga od navedenih poglavlja osobno je verificirao pod vodom autor i njegovi bliski suradnici na njihovim svakodnevnim obvezama i poslovima kroz dugi niz godina.

U Splitu, studeni 2020.
Franjo Zeljak

• 

PREDGOVOR AUTORA

Poštovani,

knjiga koju imate ispred sebe nastala je na temeljima moje prve knjige koja je izdana 2010. g. za potrebe OS RH pod nazivom Priručnik za vojna ronjenja s autonomnim ronilačkim aparatima na zrak. U ovom izdanju izostavio sam područja koja su specifična za vojna ronjenja, a ostalu tematiku sam dodatno preoblikovao i uskladio sa standardima ronjenja u civilstvu. Ideja je bila da sastavim takvu knjigu koja će na jednom mjestu imati sve što je potrebno za sigurno športsko-rekreacijsko i tehničko ronjenje s autonomnim ronilačkim aparatima otvorenog kruga disanja na zrak i nitrox u ne-dekompresijskom i dekompresijskom režimu do 50 m dubine. Bitna novost koju sam unio su modificirane dekompresijske tablice za ronjenja na zrak iz Ronilačkog priručnika Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država. U ovim tablicama nema dekompresijskog zastanka na 3 m, koji se prakticirao gotovo kroz cijelu povijest ronjenja na komprimirani zrak. Njega je zamijenio zastanak na 6 m.

Danas je športsko-rekreacijsko autonomno ronjenje na zrak ili jednostavnije SCUBA ronjenje najrašireniji oblik ronjenja u svijetu. Treba napomenuti da i autonomno ronjenje s nitroxom na široka vrata ulazi ili je već ušlo u područje SCUBA ronjenja. Oprema za ronjenje i sukladno tome tehnika ronjenja je dosegla takvu razinu da je prilagođena širokoj populaciji. U SCUBA ronjenje spadaju sva autonomna ronjenja u ne-dekompresijskom režimu do 40 m dubine na zrak i nitrox. Ronjenja od 40 do 50 m dubine te ronjenja u dekompresijskom režimu, neovisno je li se kao dišni medij koristi zrak ili nitrox, spadaju u zonu tehničkog ronjenja.

Svake godine broj ronilaca u svijetu se povećava. Usprkos tome broj incidenata ipak stagnira zbog sve bolje educiranosti ronilaca te sigurnije i kvalitetnije opreme.

Ronjenje je ulaz u podvodni svijet te uživanje u njemu odnosno rekreacija ili obavljanje određenog posla pod vodom, a ne područje međusobnog natjecanja i dokazivanja drugima. Danas smo često svjedoci kada ronioci jedan drugoga propituju o tome tko je bio na većoj dubini i sl. Čine to neposredno nakon ronjenja, čak ne mareći o stupnju osobne obučenosti te opremi i aparaturi kojom su ronili. Takav pristup je pogrešan. Nažalost, zbog takvog pristupa i zbog needuciranosti svjedoci smo čestih ronilačkih incidenata, posebice ljeti. Međutim, ne bi trebalo biti tako.

Športsko-rekreacijsko ronjenje u skladu s mogućnostima i uz pridržavanje sigurnosno-preventivnih mjera može biti zabavan i vrlo zanimljiv hobi, a s druge strane kod tehničkih i profesionalnih ronilaca uspješno i sigurno obavljanje poslova pod vodom. Kojim god načinom ronili i koju god opremu i aparaturu za ronjenje koristili jedna misao uvijek treba biti ispred svega, a to je da ronite u skladu sa svojim mogućnostima. Tu se podrazumijeva u prvom redu zdravstvena sposobnost i psiho-fizičko stanje te educiranost i obučenost.

U nadi da će ova knjiga ispuniti svoju edukativnu svrhu, želim vam sigurno uspješno ronjenje.

Mario Matijaš

• 

SADRŽAJ

1. RONJENJE I POVIJEST RONJENJA
1.1. Definicija i podjela ronjenja
1.2. Definicija i podjela autonomnog ronjenja
1.3. Povijesni razvoj autonomnog ronjenja u svijetu
1.4. Povijesni razvoj ronilačke djelatnosti u našoj zemlji

2. OSNOVE FIZIKE I KEMIJE KOJE SU VAŽNE ZA RONJENJE
2.1. Zrak i specifične osobine plinova u zraku važnih za ronjenje
2.2. Atmosferski, hidrostatski i apsolutni tlak
2.3. Voda
2.4. Boyle-Mariotteov zakon
2.5. Daltonov zakon
2.6. Henryjev zakon
2.7. Fickov zakon
2.8. Arhimedov zakon
2.9. Opći plinski zakon
2.10. Pascalov zakon

3. OSNOVE ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE SRČANO-ŽILNOG I DIŠNOG SUSTAVA
3.1. Krv i krvne žile
3.2. Srce
3.3. Krvotok
3.4. Sustav organa za disanje
3.5. Disanje
3.6. Dišni (plućni) volumeni
3.7. Disanje pod vodom.
3.7.1. Izračun individualne potrošnje zraka u ronjenju
3.7.2. Barički centar pluća

4. DJELOVANJE NISKIH I VISOKIH TEMPERATURA NA ORGANIZAM U RONJENJU 4.1. Hipotermija
4.2. Hipertermija
4.3. Hidrokucija

5. SLUH I VID RONIOCA U VODI
5.1. Sluh u vodi
5.2. Vid u vodi

6. FIZIOLOGIJA RONJENJA NA DAH
6.1. Hiperventilacija kao uzrok hipoksije
6.2. Ronilački refleks
6.2.1. Djelovanje povišenog tlaka na pluća i prsni koš
6.2.2. Efekt slezene

7. MEHANIČKE OZLJEDE U RONJENJU
7.1. Gnječenje
7.2. Barotraumatske ozljede uha, sinusa i zubi
7.2.1. Barotrauma srednjeg uha pri zaronu
7.2.2. Barotrauma vanjskog uha (izvrnuto uho)
7.2.3. Barotrauma unutarnjeg uha
7.2.4. Barotrauma sinusa
7.2.5. Barotraumatske ozljede zubi
7.3. Barotraumatske ozljede pluća
7.3.1. Cerebralna arterijska plinska embolija
7.3.2. Pneumotoraks
7.3.3. Medijastinalni (prsni) i potkožni (vratni) emfizem
7.4. Barotraumatske ozljede želuca i crijeva

8. DJELOVANJE POVIŠENOG TLAKA NA METABOLIČKE I INERTNE PLINOVE U RONJENJU
8.1. Dušikova narkoza
8.2. Dekompresijska bolest
8.2.1. Oblici i simptomi dekompresijske bolesti
8.2.2. Prva pomoć u slučaju dekompresijske bolesti
8.2.3. Prevencija nastanka dekompresijske bolesti
8.2.4. Čimbenici rizika u nastanku dekompresijske bolesti
8.2.5. Haldaneov dekompresijski model i M-vrijednost
8.3. Trovanje kisikom (hiperoksija)
8.4. Trovanje ugljikovim dioksidom (hiperkapnija)
8.5. Trovanje ugljikovim monoksidom

9. UTAPANJE I OSTALE POTENCIJALNE OPASNOSTI U RONJENJU
9.1. Utapanje
9.2. Gušenje u ronjenju
9.3. Naglo izbacivanje ronioca na površinu
9.4. Grč u nozi tijekom ronjenja
9.5. Ozljede od opasnih morskih životinja
9.6. Ozljede od otrovnih morskih životinja
9.7. Morska bolest
9.8. Stres u ronjenju
9.9. Dehidracija u ronjenju
9.10. Infektivni rizik u ronjenju
9.11. Djelovanje podvodnih eksplozija na ronioce
9.12. Ozljede od brodskih vijaka i drugih oštrih predmeta

10. LAKA AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA
10.1. Obavezni komplet ronilačke opreme
10.1.1. Maska s disalicom
10.1.2. Maska za cijelo lice
10.1.3. Peraje
10.1.4. Mokro ronilačko odijelo
10.1.5. Polusuho ronilačko odijelo
10.1.6. Suho ronilačko odijelo
10.1.7. Utezi za reguliranje plovnosti
10.1.8. Kompenzator plovnosti
10.1.9. Ronilačko računalo i njegova uloga u ronjenju
10.1.10. Dubinomjer
10.1.11. Ronilački sat
10.1.12. Konzola s manometrom
10.1.13. Ronilački nož
10.1.14. Ronilački kompas
10.1.15. Signalna ronilačka plutača
10.2. Dodatni komplet ronilačke opreme
10.2.1. Signalna plutača za izron i dekompresijske zastanke
10.2.2. Ronilačka svjetiljka
10.2.3. Vodootporne dekompresijske tablice
10.2.4. Tabla za pisanje pod vodom
10.2.5. Neovisni alternativni izvori zraka
10.2.6. Sredstva za zvučnu podvodnu komunikaciju
10.2.7. Obilježavajuća sredstva za noćna ronjenja
10.2.8. Transportna torba za ronilačku opremu

11. AUTONOMNI RONILAČKI APARAT OTVORENOG KRUGA DISANJA
11.1. Hidrostatski regulator
11.1.1. Prvi stupanj hidrostatskog regulatora
11.1.2. Drugi stupanj hidrostatskog regulatora i octopus
11.1.3. Klipni regulatori
11.1.4. Membranski regulatori
11.2. Ronilačke boce
11.3. Priprema ronilačkog aparata za ronjenje
11.4. Raspremanje ronilačkog aparata nakon ronjenja
11.5. Održavanje ronilačkog aparata
11.6. Backmount i Sidemount način nošenja ronilačkog aparata

12. TEHNIKA RONJENJA S AUTONOMNIM RONILAČKIM APARATOM OTVORENOG KRUGA DISANJA
12.1. Korisni savjeti za lakše ronjenje
12.2. Standardni postupci
12.2.1. Oblačenje mokrog odijela i opremanje utezima, perajama i maskom
12.2.2. Balansiranje na površini
12.2.3. Ulazak u vodu skokom
12.2.4. Opremanje aparatom na površini
12.2.5. Napuhivanje kompenzatora plovnosti metodom bobbing
12.2.6. Zaron
12.2.7. Odvodnjavanje hidrostatskog regulatora
12.2.8. Balansiranje metodom lifting
12.2.9. Balansiranje metodom pivoting
12.2.10. Balansiranje metodom hovering
12.2.11. Izron
12.2.12. Plivanje na površini
12.2.13. Telapak iz vode na brod i obalu
12.2.14. Ulazak u vodu iz gumene brodice
12.2.15. Ulazak u gumenu brodicu iz vode
12.3. Postupci u nudi
12.3.1. Gubitak, trazenje i odvodnjavanje maske
12.3.2. Gubitak i pronalazak drugog stupnja hidrostatskog regulatora
12.3.3. Spadanje, gubitak i stavljanje pojasa s utezima na sebe
12.3.4. Balansiranje u slučaju kvara gumba dobave na kompenzatoru plovnosti
12.3.5. Dijeljenje zraka preko octopusa i glavnog regulatora (bratsko disanjo)
12.3.6. Izron u nudi (slobodan izron)
12.3.7. Gubljenje ronioca pod vodom
12.3.8. Skidanje i opremanje aparatom pod vodom
12.3.9. Zaplitanje pod vodom

13. TEHNIKA RONJENJA U SUHOM ODIJELU
13.1. Odabir pododijela, suhog odijela i kapuljače
13.2. Odabir peraja i utega za balansiranje
13.3. Standardni postupci u ronjenju sa suhim odijelom
13.3.1. Provjera ispravnosti suhog odijela
13.3.2. Oblačenje suhog odijela
13.3.3. Zakopčavanje i otkopčavanje inflatornog crijeva na ventil dobave
13.3.4. Ulazak u vodu skokom
13.3.5. Balansiranje na površini
13.3.6. Zaron
13.3.7. Balansiranje tijekom ronjenja
13.3.8. Plivanje pod vodom
13.3.9. Izron
13.3.10. Plivanje na površini
13.3.11. Skidanje suhog odijela
13.4. Postupci u nuždi u ronjenju sa suhim odijelom
13.4.1. Prodor zraka u nogavice
13.4.2. Zaglavljivanje ventila dobave u otvorenom položaju
13.4.3. Zaglavljivanje ventila dobave u zatvorenom položaju
13.4.4. Zaglavljivanje ventila dobave u zatvorenom položaju na odijelu i na kompenzatoru plovnosti
13.4.5. Propuštanje vode u suho odijelo
13.4.6. Nagli prodor vode u suho odijelo
13.4.7. Zaglavljivanje ispušnog ventila u zatvorenom položaju
13.4.8. Zaglavljivanje ispušnog ventila u otvorenom položaju
13.4.9. Gubitak (prekid) dovoda zraka
13.4.10. Gubitak pojasa s utezima
13.4.11. Dijeljenje zraka tijekom ronjenja u suhom odijelu
13.5. Održavanje, spremanje i čuvanje suhog odijela

14. DEKOMPRESIJSKE TABLICE ZA RONJENJA NA ZRAK
14.1. Faze i parametri koji čine ronjenje
14.1.1. Dubina ronjenja
14.1.2. Vrijeme dna i brzina zarona
14.1.3. Vrijeme izrona i brzina izrona
14.1.4. Ukupno vrijeme ronjenja
14.2. Ronjenje u ne-dekompresijskom režimu
14.3. Ronjenje u dekompresijskom režimu
14.3.1. Dekompresijski zastanci
14.3.2. Duboki zastanci
14.3.3. Površinska dekompresija kisikom
14.4. Ponovljena ili sukcesivna ronjenja
14.4.1. Površinski interval
14.4.2. Grupe ponavljanja
14.4.3. Vrijeme preostalog dušika (RNT)
14.4.4. Stvarno (ABT) i ukupno (proračunsko) vrijeme dna ponovljenog ronjenja (TBT)
14.5. Ronjenja u vodama na većim nadmorskim visinama
14.5.1. Uravnoteženje i aklimatiazacija tijela na nadmorskoj visini
14.5.2. Boravak na većim nadmorskim visinama nakon ronjenja i površinski interval prije letenja (No Fly interval)
14.6. Bühlmannove dekompresijske tablice
14.7. Propuštena dekompresija
14.7.1. Postupak u slučaju propuštene dekompresije kada barokomora nije dostupna na mjestu ronjenja
14.7.2. Postupak u slučaju propuštene dekompresije kada je barokomora dostupna na mjestu ronjenja

15. RONJENJE NITROXOM S AUTONOMNIM APARATIMA OTVORENOG KRUGA DISANJA
15.1. Izračuni za spravljanje nitrox smjesa i granice ronjenja nitroxom
15.1.1. Granična dubina smjese ili maksimalna operativna dubina (MOD)
15.1.2. Najbolja smjesa za određenu dubinu (Best Mix)
15.1.3. Najveći dopušteni udio kisika za odredenu dubinu
15.1.4. Maksimalno vrijeme izlaganja kisiku za vrijeme ronjenja
15.2. Određivanje ekvivalentnih dubina za zrak (EAD)
15.3. Planiranje ronjenja nitroxom pomoću tablice
15.4. Dekompresija nitroxom
15.5. Ponovljena ronjenja nitroxom
15.6. Ronjenje nitroxom na većim nadmorskim visinama
15.6.1. Boravak na većim nadmorskim visinama nakon ronjenja nitroxom
15.7. Aparatura za ronjenje nitroxom
15.7.1. Boca za nitrox i naljepnica koja označava sadržaj plina
15.7.2. Analizator kisika
15.7.3. Stage boca za izron i dekompresiju

16. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA AUTONOMNOG RONJENJA
16.1. Planiranje ronjenja
16.1.1. Posredna priprema prije ronjenja
16.1.2. Tipovi profila ronjenja i ručna izrada dijagrama ronjenja
16.1.3. Planiranje ronjenja pomoću računalnog programa
16.1.4. Proračun potrošnje dišnog medija za ronjenje i pravilo tri tretine
16.1.5. Neposredna priprema prije ronjenja
16.2. Signali u ronjenju
16.2.1. Ručni signali
16.2.2. Svjetlosni signali
16.2.3. Zvučni signali
16,2.4. Signali konopom
16.3. Označavanje područja ronjenja
16.4. Ronjenje po izobati
16.5. Ronjenje po kursu pomoću pody nog kompasa
16.6. Dubinsko ronjenje
16.7. Ronjenje u struji
16.8. Noćno ronjenje
16.9. Ronjenje u podvodnim Špiljama i olupinama
16.10. Ronjenje u zagadenim vodama
16.11. Procjena prijedene udaljenosti pod vodom
16.12. Transport ronilaca brodicom
16.13. Raščlamba ronjenja
16.14. Opće obaveze i dužnosti ronioca

17. SPAŠAVANJE UNESREĆENOG RONIOCA
17.1. Preventivne i Žurne mjere u slučaju ronilačke nesreće
17.2. Kardiopulmonalna reanimacija
17.3. Prva pomoć kisikom
17.3.1. Uporaba oronazalne maske za reanimaciju kada unesrećeni ne diše
17.3.2. Uporaba ambu-maske s balonom kada unesrećeni ne diše.
17.3.3. Uporaba regulatora na zahtjev preko maske za nos i usta kada unesrećeni diše
17.3.4. Uporaba maske s balonom za kisik kada unesrećeni diše
17.3.5. Preporuke za korištenje opreme za prvu pomoć kisikom
17.4. Spašavanje ugroženog ronioca
17.4.1. Spašavanje nesvjesnog ronioca pod vodom
17.4.2. Transport unesrećenog ronioca na površini

18. UREDAJI ZA PUNJENJE RONILAČKIH BOCA I BAROKOMORE
18.1. Kompresori za punjenje ronilačkih boca
18.1.1. Punjenje ronilačkih boca kompresorom
18.1.2. Važne preporuke u radu s kompresorima
18.2. Banke plina za ronjenje
18.3. Spravljanje nitrox plinskih smjesa
18.4. Barokomore

HRVATSKO-ENGLESKI POJMOVNIK STRUČNIH RIJEČI SA SKRAĆENICAMA
POPIS SLIKA S IZVOROM
LITERATURA
O AUTORU

NAPOMENA

Knjiga je ugledala svjetlo dana zahvaljujući trudu nakladnika gosp. Roberta Kramarića (časnik HRM)!